Zagrebačka 30, Pula

Centrala: +385 (52) 377 000 E-mail: ured(at)unipu.hr

Izvedbeni plan 2012./2013.

PRVI SEMESTAR

 

OBVEZNI PREDMETI

Opća psihologija

dr. sc. Neala Ambrosi–Randić, izv. prof.

dr. sc. Marlena Plavšić, viša asistentica

4 ECTS-a

Razvojna psihologija

dr. sc. Neala Ambrosi–Randić, izv. prof.

dr. sc. Marlena Plavšić, viša asistentica

4

Uvod u pedagogiju

dr. sc. Nevenka Tatković, izv. prof.

3

Opća pedagogija

dr. sc. Nevenka Tatković, izv. prof.

4

DRUGI SEMESTAR

 

OBVEZNI PREDMETI

Psihologija učenja i nastave

dr. sc. Neala Ambrosi–Randić, izv. prof.

dr. sc. Marlena Plavšić, viša asistentica

4

Psihologija poremećaja u ponašanju u djetinjstvu i adolescenciji

dr. sc. Predrag Zarevski, red. prof.

3

Uvod u didaktiku

dr. sc. Elvi Piršl, izv. prof.

dr. sc. Marina Diković, viša asistentica

4

Opća didaktika

dr. sc. Elvi Piršl, izv. prof.

dr. sc. Marina Diković, viša asistentica

4

Opća metodika

dr. sc. Elvi Piršl, izv. prof.

dr. sc. Marko Ljubešić, doc.

6

Školska praksa

dr. sc. Elvi Piršl izv. prof.

dr. sc. Marko Ljubešić, doc.

6

IZBORNI PREDMETI

Pedagogija održivog razvoja

dr. sc. Nevenka Tatković izv. prof.

3

Sociologija

dr. sc. Fulvio Šuran, red. prof.

dr. sc. Edgar Buršić, viši asistent

3

Sociologija odgoja

dr. sc. Fulvio Šuran, red. prof.

dr. sc. Edgar Buršić, viši asistent

3

Odgoj i obrazovanje za ljudska prava i demokratsko građanstvo

dr. sc. Elvi Piršl izv. prof.

dr. sc. Marina Diković, viša asistentica

4

Pedagogija djece s teškoćama u razvoju

dr. sc. Mirjana Radetić-Paić, doc.

4

Kultura govorenja i pisanja

dr. sc. Ivan Zoričić, prof. emeritus

Vanessa Vitković, asistentica

3

 Ove godine neće se slušati sljedeći izborni kolegiji:

Filozofija

dr. sc. Fulvio Šuran, red. prof.

3

Filozofija odgoja

dr. sc. Fulvio Šuran, red. prof.

3

Kulturna antropologija

dr. sc. Andrea Matošević, doc.

3

Interkulturalna kompetencija i komunikacija

dr. sc. Elvi Piršl, izv. prof.

dr. sc. Marina Diković, viša asistentica

3

Psihologija komuniciranja

dr. sc. Neala Ambrosi–Randić, izv. prof.

dr. sc. Marlena Plavšić, viša asistentica

3

Raspored nastave za drugi semestar

Datum Sat Učionica Predmet Nastavnik/nastavnica
11. 1. 2013. 17-21 18 Opća pedagogija dr. sc. Nevenka Tatković, izv. prof.
12. 1. 2013. 8.30-14 28/5 Opća pedagogija dr. sc. Nevenka Tatković, izv. prof.
18. 1. 2013. 17-21 18 Opća pedagogija dr. sc. Nevenka Tatković, izv. prof.
19. 1. 2013. 8.30-14 28/5 Opća pedagogija dr. sc. Nevenka Tatković, izv. prof.
25. 1. 2013. 17-21 18 Uvod u didaktiku dr. sc. Marina Diković, viša asist.
26. 1. 2013. 8.30-14 28/5 Uvod u didaktiku dr. sc. Marina Diković, viša asist.
1. 2. 2013. 17-21 18 Uvod u didaktiku dr. sc. Marina Diković, viša asist.
2. 2. 2013. 8.30-14 28/5 Uvod u didaktiku dr. sc. Marina Diković, viša asist.
8. 2. 2013. 17-21 18 Opća didaktika dr. sc. Marina Diković, viša asist.
9. 2. 2013. 8.30-14 28/5 Opća didaktika dr. sc. Marina Diković, viša asist.
15. 2. 2013. 17-21 18 Opća didaktika dr. sc. Marina Diković, viša asist.
16. 2. 2013. 8.30-14 28/5 Opća didaktika dr. sc. Marina Diković, viša asist.
22. 2. 2013. 17-21 18 Pedagogija djece s teškoćama u razvoju dr. sc. Mirjana Radetić Paić, doc.
23. 2. 2013. 8.30-14 28/5 Pedagogija djece s teškoćama u razvoju dr. sc. Mirjana Radetić Paić, doc.
1. 3. 2013. 17-21 18 Pedagogija djece s teškoćama u razvoju dr. sc. Mirjana Radetić Paić, doc.
2. 3. 2013. 8.30-14 28/5 Kultura govorenja i pisanja Vanessa Vitković, asist.
8. 3. 2013. 17-21 18 Kultura govorenja i pisanja Vanessa Vitković, asist.
9. 3. 2013. 8.30-14 28/5 Kultura govorenja i pisanja Vanessa Vitković, asist.
15. 3. 2013. 17-21 18 Psihologija poremećaja u ponašanju u djetinjstvu i adolescenciji dr. sc. Predrag Zarevski, red.prof.
16. 3. 2013. 8.30-14 28/5 Psihologija poremećaja u ponašanju u djetinjstvu i adolescenciji dr. sc. Predrag Zarevski, red.prof.
22. 3. 2013. 17-21 18 Psihologija poremećaja u ponašanju u djetinjstvu i adolescenciji dr. sc. Predrag Zarevski, red.prof.
23. 3. 2013. 8.30-14 28/5 Psihologija poremećaja u ponašanju u djetinjstvu i adolescenciji dr. sc. Predrag Zarevski, red.prof.
29. i 30. 3. 2013. slobodno Uskrs    
5. 4. 2013. 17-21 18 Metodika dr. sc. Marko Ljubešić, doc.
6. 4. 2013. 8.30-14 28/5 Metodika dr. sc. Marko Ljubešić, doc.
12. 4. 2013. 17-21 18 Metodika dr. sc. Marko Ljubešić, doc.
13. 4. 2013. 8.30-14 28/5 Metodika dr. sc. Marko Ljubešić, doc.
19. 4. 2013. 17-21 18 Metodika dr. sc. Marko Ljubešić, doc.
20. 4. 2013. 8.30-14 28/5 Metodika dr. sc. Marko Ljubešić, doc.
26. 4. 2013. 17-21 18 Metodika dr. sc. Marko Ljubešić, doc.
27. 4. 2013. 8.30-14 28/5 Metodika dr. sc. Marko Ljubešić, doc.
3. 5. 2013. 17-21 18 Metodika dr. sc. Marko Ljubešić, doc.
4. 5. 2013. 8.30-14 28/5 Pedagogija održivog razvoja dr. sc. Nevenka Tatković, izv. prof.
10. 5. 2013. 17-21 18 Pedagogija održivog razvoja dr. sc. Nevenka Tatković, izv. prof.
11. 5. 2013. 8.30-14 28/5 Pedagogija održivog razvoja dr. sc. Nevenka Tatković, izv. prof.
17. 5. 2013. 17-21 18 Sociologija dr. sc. Edgar Buršić, viši asist.
18. 5. 2013. 8.30-14 28/5 Sociologija dr. sc. Edgar Buršić, viši asist.
24. 5. 2013. 17-21 18 Sociologija dr. sc. Edgar Buršić, viši asist.
25. 5. 2013. 8.30-14 28/5 Sociologija odgoja i obrazovanja dr. sc. Edgar Buršić, viši asist.
31. 5. 2013. 17-21 18 Sociologija odgoja i obrazovanja dr. sc. Edgar Buršić, viši asist.
1. 6. 2013. 8.30-14 28/5 Sociologija odgoja i obrazovanja dr. sc. Edgar Buršić, viši asist.

Osoblje

Voditeljica studija:

dr. sc. Mirjana Radetić Paić, doc.

E-pošta: mradeticpaic(at)hotmail.com

Tel. 052/377-546

Studentska služba: Slavka Bileta; tel. 052/377-540

Konzultacije

ponedjeljkom od 8 do 9 sati u sobi 23b (I. M. Ronjgova 1) ili uz prethodni dogovor e-mailom mradeticpaic(at)hotmail.com

Informacije o programu

Program stjecanja pedagoških kompetencija je program cjeloživotnog stručnog usavršavanja koji omogućava odraslima s prethodno stečenom diplomom preddiplomskog i diplomskog studija ili visokoškolskim (četverogodišnjim) i višim (dvogodišnjim) obrazovanjem, stjecanje znanja, vještina i kompetencija potrebnih za rad u nastavničkoj struci. Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (čl. 105, NN br. 87/08), propisuje da poslove učitelja predmetne nastave u osnovnoj i nastavnika predmetne nastave u srednjoj školi može obavljati osoba koja je završila diplomski sveučilišni studij odgovarajuće vrste odnosno preddiplomski sveučilišni studij ili stručni studij na kojem se stječe najmanje 180 ECTS bodova (ECTS = European Credit Transfer and Accumulation System; europski sustav prijenosa i skupljanja kredita; 1 ECTS bod/kredit = 25 do 30 sati rada studenta/studentice) i ima potrebno pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje (skraćeno: pedagoške kompetencije) kojim se stječe 60 ECTS kredita. Ovim se Programom osigurava stjecanje potrebnih 60 ECTS-a iz područja pedagoških kompetencija.

Uvjeti upisa

Pravo upisa na ovaj program imaju one osobe koje su završile preddiplomski sveučilišni studij ili stručni studij na kojem se stječe najmanje 180 ECTS bodova, kao i četverogodišnji sveučilišni studij prije uvođenja Bolonjske reforme. Pravo upisa na ovaj Program imaju i sve druge osobe koje su prema odredbama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama i Zakonu o strukovnom obrazovanju stekle sve ostale preduvjete za zapošljavanje u osnovnim i srednjim školama, uz izuzetak potrebnih pedagoških kompetencija.

Osobe koje su tijekom preddiplomskog i/ili diplomskog studija stekle samo dio od ukupnih 60 ECTS-a u okviru edukacijskog paketa, moći će upisati ovaj program i uz priznavanje već položenih ispita i stečenih bodova, odraditi onaj dio programa koji im nedostaje.

Program se odvija za minimalno 20 polaznika. Maksimalan broj polaznika je 40, a prednosti pri upisu imaju osobe koje su već zaposlene u školi.

Struktura programa

Program se izvodi tijekom jedne akademske godine i sastoji se od  8 obaveznih (30 ECTS-a), 5 izbornih predmeta (18 ECTS-a) te Metodike i Prakse (12 ECTS-a). Nastava se izvodi pretežito petkom poslijepodne i subotom ujutro. Nastava obuhvaća dio ECTS bodova, a dio polaznici zarađuju većim angažmanom u samostalnom zadacima. Kod predmetnih nastavnica i nastavnika polaznici mogu koristiti mogućnost konzultacija.

Završetak programa

Nakon ispunjavanja svih programom utvrđenih obaveza polaznik dobiva potvrdu o završetku programa.

Česta pitanja i odgovori

Napomena: PSPK = program stjecanja pedagoških kompetencija

Mogu li upisati PSPK ako imam završenu srednju školu, a ne i fakultet?

Da, PSPK mogu upisati i osobe koje imaju završenu srednju školu, a rade kao nastavnici/ice stručne nastave u srednjim školama.

Mogu li upisati PSPK ako još uvijek studiram, ali moj studij ne nudi program stjecanja pedagoških kompetencija (studiram ekonomiju)?

Možete, uz uvjet da do završetka Programa priložite diplomu. U slučaju velikog broja prijavljenih osoba, prednost pri upisu imat će oni koji već rade u školama i posjeduju kompletnu dokumentaciju.

Mogu li upisati PSPK bez obzira na to što ne planiram raditi u nekoj školi?

Možete, iako to zapravo nema smisla jer je PSPK namijenjen upravo osobama koje rade ili će raditi u nastavi. U slučaju velikog broja prijavljenih osoba, prednost pri upisu imat će oni koji već rade u školama.

Mogu li upisati PSPK ako imam završenu školu izvan Republike Hrvatske?

Da, uz prethodnu nostrifikaciju.

Postoji li prijemni ispit za PSPK?

Prijemnog ispita nema, a upisi se obavljaju samo na temelju potrebnih dokumenata.

Je li potrebno imati položenu državnu maturu za upis PSPK?

Potrebno je imati važeću svjedodžbu o stečenoj stručnoj spremi, bez obzira uključuje li to državnu maturu ili ne.

Završila sam studij na kojem sam djelomično odslušala i polagala predmete iz edukacijskog paketa. Moram li sada ponovno slušati i polagati sve te predmete na PSPK?

Ne morate ukoliko predmetni nastavnik/nastavnica procijeni da se program položenog kolegija većim dijelom podudara s kolegijem koji se sluša na PSPK i ako to nije bilo prije više od 10 godina.

Ako sam završio studij u inozemstvu i imam položene neke od predmeta koji su u PSPK -u, hoće li mi se to priznati budući da je to položeno na stranom jeziku?

Hoće ukoliko predmetni nastavnik/nastavnica procijeni da se program položenog kolegija većim dijelom podudara s kolegijem koji se sluša na PSPK i ako to nije bilo prije više od 10 godina.

Koliko traje PSPK? Koje je najkraće vrijeme u kojem se može završiti?

Program (nastava i praksa) traje godinu dana, a najkraće vrijeme u kojem se može završiti je oko 15 mjeseci.

Mogu li ostvariti studentska prava (npr. popust na prijevoz) ako imam index za PSPK?

Ne.

Mora li se PSPK platiti odjednom, ili je moguće platiti u ratama?

Ako troškove snosi sam polaznik/ica, moguće je plaćanje u dvije rate, s time da prva rata treba biti uplaćena prije upisa, a zadnja najkasnije do kraja veljače 2013. U slučaju da troškove snosi poduzeće, tada se cijeli iznos uplaćuje prije upisa.

Jesu li dolasci na predavanja obavezni?

To ovisi o dogovoru s predmetnim nastavnikom/nastavnicom. Za one predmete u kojima se dolascima stječe dio bodova (ECTS-a), moguće je u dogovoru s nastavnikom/icom u slučaju izostajanja zaraditi predviđene bodove alternativnim zadacima.

Ima li još kakvih obaveza osim slušanja predavanja?

U većini predmeta nastava obuhvaća dio predviđenih bodova (ECTS-a), a dio polaznici/ice zarađuju većim angažmanom u samostalnom zadacima izvan nastave. Osim toga, polaznici/ice imaju obavezu obavljanja stručne prakse i oglednog predavanja.

Piše li se neki završni rad na kraju PSPK -a?

Ne.

Ako već radim u školi, mogu li u njoj odraditi metodičku praksu i održati ogledni sat?

Polaznici/ice koji već rade ili su radili u školi duže od 3 mjeseca ne odrađuju praksu, već im se vrijeme provedeno u školi priznaje (uz predočenje potvrde). Održavanje oglednog sata je u nadležnosti mentora/ice.

Ako iz nekog razloga odustanem od PSPK-a, hoću li dobiti povrat uplaćenih novaca?

Povrat uplaćenih sredstava moguć je u roku od 30 dana od početka Programa, nakon toga se uplaćena sredstva više ne vraćaju.

Znači li da sam profesor/ica kad završim PSPK?

Ne. Programom se ne dobiva stručni naziv, već samo uvjerenje o završenom Programu stjecanja pedagoških kompetencija. Svaki polaznik/ica svoj naziv dobiva prethodno stečenim školovanjem.

Hoću li, kad završim PSPK, imati jednaku vjerojatnost da dobijem posao nastavnika matematike u školi, iako sam završio studij brodogradnje, kao i netko tko je završio studij za profesora matematike?

Ne.

Ako završim PSPK, znači li to da ne moram polagati stručni ispit za rad u školi?

Obaveza polaganja stručnog ispita i dalje postoji, a PSPK je preduvjet polaganja stručnog ispita.

Negdje još uvijek postoji DPPO (dopunsko psihološko-pedagoško obrazovanje) u kojem se sluša i polaže manje predmeta, jeftinije je i brže se završi u odnosu na PSPK. Kako je to moguće?

Zakonom o Osnovnom i srednjem obrazovanju iz 2008. uvedena je obaveza stjecanja 60 ECTS bodova iz pedagoško-psihološko-metodičko-didaktičkih predmeta za nastavnike koji rade u osnovnim i srednjim školama, a program DPPO više ne udovoljava tom zahtjevu. S obzirom na to da ne postoji zakonski rok u kojem je potrebno uskladiti stari program s novim zakonom, prelazak i usklađivanje u nadležnosti su svakog pojedinog sveučilišta.

Hoćemo li dobiti skripte za predmete koje slušamo?

Kako za koji predmet, to ovisi o nastavniku/ici.

Gdje se izvodi nastava PSPK?

Nastava se izvodi u Puli, u prostorijama Sveučilišta Jurja Dobrile.

Izvodi li se PSPK samo na hrvatskom ili se može slušati i polagati i na talijanskom jeziku?

Nastava i ispiti odvijaju se na hrvatskom jeziku.

Mogu li i sa stranim državljanstvom upisati PSPK?

Da, uz prethodnu nostrifikaciju diplome.

Je li nastava organizirana tako da joj se mora fizički prisustvovati ili se radi o nastavi na daljinu?

Program zasad nije predviđen da se odvija kroz nastavu na daljinu, već se nastava odvija na Sveučilištu u Puli. 

Slušaju li i redovni studenti u okviru svojeg obrazovanja za pedagoške kompetencije ove predmete? Ima li razlike?

Redovni studenti/ice na Sveučilištu Jurja Dobrile, koji su u okviru svojeg obrazovanja izabrali nastavnički (edukacijski) paket, slušaju iste predmete uz neke manje razlike u smislu izbornosti.