Sveučilište Jurja Dobrile u Puli

Zagrebačka 30, Pula
Centrala: +385 (52) 377 000
E-mail: ured(at)unipu.hr

PočetnaWebmailStudomat

Novosti Prati novosti putem:

Sastavnice

Odjel za humanističke znanosti

Odsjek za kroatistiku

 
Katedra za jezik

052/377-504

Katedra za književnosti

052/377-513

Katedra za metodiku hrvatskoga jezika i književnosti "Tone Peruško"

052/377-513

ADRESE: I. Matetića Ronjgova 1, Pula; kroatistika(pri)unipu.hr

 

O STUDIJU

Polovicom devedesetih godina dvadesetoga stoljeća obnovljen je (četverogodišnji) studiji hrvatskog jezika i književnosti u Puli čime je zaživjela cijela paleta dvopredmetnih studijskih programa na tadašnjemu Filozofskome fakultetu. Bolonjskim procesom studij se preustrojio u jednopredmetni i dvopredmetni studij hrvatskoga jezika i književnosti po preddiplomskome i diplomskome programu. Od akademske 2005./2006. studira se po načelima Bolonjske deklaracije te se novi studijski programi temelje na trostupanjskoj koncepciji visokoškolskoga obrazovanja. Odsjek za kroatistiku u Puli organizira PREDDIPLOMSKI, trogodišni studij i DIPLOMSKI, dvogodišnji studij. I jedan i drugi mogu biti:

  •  Jednopredmetni studij hrvatskoga jezika i književnosti (nastavnički i opći smjer)
  •  Dvopredmetni studij hrvatskoga jezika i književnosti (nastavnički i opći smjer)

Detaljni planovi i programi studija te ishodi učenja na razini programa i pojedinoga kolegija dostupni su u informacijskome paketu studija. Preuzmite ga OVDJE u PDF-u.

 

Studij hrvatskoga jezika u Puli - povijesni vidici


Kada je prije pedesetak godina književnik, publicist i učitelj Tone Peruško s grupom svojih suradnika zasnivao prvu visokoškolsku znanstvenonastavnu instituciju humanističkog smjera u dugoj povijesti hrvatskog življa na ovim stranama, činio je to s punom sviješću o povijesnoj, onovremenoj i budućoj utemeljenosti toga čina. Stoga su središnje mjesto u nastavnom programu nove ustanove zauzeli studiji hrvatskog jezika i povijesti, potom studij talijanskog jezika, a od studija stranih jezika još i dvopredmetni studij njemačkog jezika. Ostalo su bili studiji koje je više-manje tražilo ono vrijeme i onovremene prilike, sve s nakanom da se usklađuju s budućim vidicima. Na taj je način uspostavljena čvrsta i jedina moguća osnova na kojoj može dalje stasati jedna takva institucija.

Na prostoru koji je od davnine susretište kultura i jezika, slavenstva i romanstva najviše, ali uz njih i snažnihgermanskih pritoka, i to ne samo u prošlosti, već i danas i s dobrim izgledima da će tako biti i u doglednoj budućnosti, u dijelu Hrvatske koji možda snažnije i žustrije od drugih kroči prema europskim uzorima, ništa prirodnije nego da se obrazovni i znanstveni napori objedine i usmjere tokovima koje su povijesne, narodnosne i zemljopisne okolnosti odavno i vrlo jasno ucrtale. Stoga nije pretjerano ustvrditi da potreba studiranja i proučavanja materinskog jezika i književnosti, ali i povijesti te znanje stranih jezika ulazi u samo središte opstojnosti i svekolikog napretka žiteljstva ovog kraja. Drukčija, često brzopleta i neutemeljena rješenja – kako bjelodano svjedoče novija zbivanja od polovice prošlog stoljeća naovamo – rječito upućuju na to.

Najzad, posve je očito da se usporedo s približavanjem europskim integracijskim procesima jače ističe nužnost preustroja studija, polazeći od svih naših dobrih tradicija te osmišljene vizije vlastita razvoja i realnih potreba tržišta rada. Sve bogatije, raznovrsnije i zahtjevnije tržište rada traži sposobne, kreativne i visokoobrazovne mlade ljude završenoga sveučilišnoga studija humanističkoga tipa s jezikoslovnom, odnosno književnom i prevoditeljskom specijalizacijom. Potražnja takvih kadrova izrazita je na području proučavanja jezika u osnovnim, srednjim školama, učilištima, veleučilištima; prevoditeljske djelatnosti, rada u nakladništvu i novinskim kućama, rada u turizmu, odnosa s javnošću, kulturnog turizma itd.

Studij hrvatskoga jezika i književnosti svojim ustrojem i izborom predmeta odgovara programima studija jezika i književnosti na većim modernim europskim sveučilištima.

dr. sc. Ivan Zoričić (Ulomak iz predgovora programu studija iz 2005.)