Događanja CKPIS-a

Gal Kirn: Yugoslav partisan counter-archive

U Zimskom semestru CKPIS-a na redu je četvrto predavanje koje će pod naslovom „Yugoslav partisan counter-archive“ održati Gal Kirn, gostujući profesor kulturne povijesti na Sveučilištu u Novoj Gorici, s prethodnim radnim iskustvom u Berlinu, Leipzigu i Dresdenu. Predavanje se temelji na njegovoj posljednjoj knjizi „Partisan Counter Archive: Retracing the Ruptures of Art and Memory in the Yugoslav People's Liberation Struggle and Beyond“ (2020). Gal Kirn govorit će o postsocijalističkom revizionističkom demoniziranju revolucionarne jezgre Narodnooslobodilačke borbe, o politici nacionalne pomirbe na primjeru Slovenije i jednog ljubljanskog spomenika te o emancipatorskim fragmentima partizanske prošlosti nastalima u intenzivnom susretu političkog i umjetničkog eksperimentiranja. Predavanje će biti održano na engleskom jeziku u virtualnoj dvorani.

Srijeda, 2. prosinca 2020., 18.00 / Wednesday, 2 December 2020, 18.00
BigBlueButton virtual room
Pri ulasku upišite svoje ime. / When entering type in your name.

Gal Kirn, University of Nova Gorica
Yugoslav partisan counter-archive

The lecture will be based on the recent book “The Partisan Counter-Archive” and will first sketch the frame of intervention in the post-socialist context where the dominant ideology of historical revisionism and anti-totalitarianism demonized and dismantled revolutionary core of People's Liberation Struggle from the Second World War. Furthermore, and as a case study, I will speak about the specific formation of “national reconciliation” in Slovenian context and a major monument in the centre of Ljubljana. In the second part of the lecture I will speak of the more affirmative side of the counter-archive, the way how I attempted to retrieve emancipatory fragments of the partisan past that draw consequences from an intense encounter of political and artistic experimentation. Counter-archive selects an array of artworks that produced excess over the existing art, and situation, and succeeded to express self-reflexive temporality that reversed remembering from past to future.

Gal Kirn has a PhD from the University of Nova Gorica in Slovenia. He has since worked, among other places, at the Institute for Cultural Inquiry, Humboldt University in Berlin, GWZO in Leipzig and at TU Dresden. He has published on diverse topics from post-Fordism, and Yugoslav black wave cinema to Althusser and critique of neoliberalism. His latest books deal with the topic of partisan struggle and socialist Yugoslavia, albeit from different angles. Partisan Ruptures was published by Pluto Press (2019) and deals with politico-economic investigation of the rise and demise of socialist Yugoslavia, while The Partisan Counter-Archive (De Gruyter, 2020) works on the triangulation of politics, art and memory on the case of partisan liberation struggle. He is currently Visiting Professor at Cultural History program at University of Nova Gorica.

 

Stefan Gužvica: Komunistička partija Jugoslavije tijekom Velike čistke (1936-1940)

Treći predavač u ciklusu Zimski semestar CKPIS-a bit će Stefan Gužvica, doktorand na Sveučilištu u Regensburgu. Predavanje se temelji na upravo objavljenom hrvatskom prijevodu njegove knjige „Prije Tita. Frakcijske borbe u Komunističkoj partiji Jugoslavije 1936-1940.“ (Srednja Europa, Zagreb, 2020.).

Srijeda, 18. studenog 2020., 18.00
BigBlueButton virtual room
Pri ulasku upišite svoje ime.

U svojoj novoj knjizi „Prije Tita“, na kojoj se temelji ovo predavanje, Stefan Gužvica koristi do sada nepoznate arhivske izvore iz Moskve kako bi rasvijetlio događanja u Komunističkoj partiji Jugoslavije koja su počela uhićenjem njezina vođe Milana Gorkića od strane NKVD-a u ljeto 1937., a kulminirala postavljanjem Josipa Broza Tita na njegovo mjesto u siječnju 1939. godine. Knjiga decentrira samog Tita predstavljajući ga ne kao predodređenog pobjednika, nego samo jednog od kandidata za poziciju generalnog sekretara. Autor prikazuje rad drugih, manje poznatih, ali tada izrazito bitnih ličnosti, kao što su Kamilo Horvatin, Ivo Marić i Petko Miletić, koji su ujedno bili i Titovi rivali za vodeće mjesto u partiji. Na kraju uspoređuje njihove strategije i ideologiju te objašnjava zašto je, od svih njih, uspio baš Tito i što se dogodilo sa „starom gardom“ KPJ koja je nestala u Staljinovim čistkama.

Stefan Gužvica je doktorand na Sveučilištu u Regensburgu gdje, pod mentorstvom profesora Ulfa Brunnbauera, radi na disertaciji o Balkanskoj komunističkoj federaciji u međuratnom razdoblju. Njegova prva knjiga, „Prije Tita. Frakcijske borbe u Komunističkoj partiji Jugoslavije 1936-1940.“, proširena je verzija njegova diplomskog rada obranjenog na Srednjoeuropskom sveučilištu (CEU) u Budimpešti 2018. godine.

 

Rujana Rebernjak: Birokracija, samoupravljanje i tehnoutopizam u Jugoslaviji 1960-ih

Drugo predavanje u ciklusu Zimski semestar CKPIS-a održat će Rujana Rebernjak, predavač povijesti dizajna i vizualne kulture na Sveučilištu Middlesex, kulturna povjesničarka koja je doktorirala na Royal College of Art. U predavanju će prikazati razvoj diskursa o automatizaciji i kibernetici samoupravljanja u Jugoslaviji 1960-ih, uz osvrt na zagrebačku tvornicu Rade Končar i njezin eksperiment u mehanizaciji administracije. Naime, od uvođenja samoupravljanja 1950. u Jugoslaviji se nastojala provoditi debirokratizacija, a šezdesetih je tehnoutopistička ideja o „mehaniziranoj administraciji“ i automatiziranoj obradi podataka postala novo sredstvo u ideološkom ratu protiv birokracije. Predavanje će biti održano na engleskom jeziku u virtualnoj dvorani.

Srijeda, 4. studenog 2020., 18.00 / Wednesday, 4 November 2020, 18.00
BigBlueButton virtual room
Pri ulasku upišite svoje ime. / When entering type in your name.

Rujana Rebernjak, Lecturer in History of Design and Visual Culture, Middlesex University
From paperwork to ‘mechanised administration’: bureaucracy, self-management and techno-utopianism in 1960s Yugoslavia

From the introduction of self-management in 1950, the elimination of bureaucracy was at the centre of the Yugoslav political project. As the historian Dušan Bilandžić has written, “every attempt was made to mark bureaucracy as the biggest cancer-wound of socialist society.” In the early 1960s, this ideological war on bureaucracy took a technological turn. Slow, inefficient, laborious bureaucratic processes were to be replaced by ‘mechanised administration’: automation, cybernetics and real-time data management. The purpose of this mechanised administration was to ensure a smooth, frictionless operation of workers’ councils. Of course, this was very much a techno-utopian view, one anchored in rhetoric more than everyday practice. And yet, this experiment in techno-utopianism is meaningful because it highlights the way a political and social crisis – in this case, the crisis of self-management – can easily be cast as a technological problem. In this talk, I will explore the development of the discourse on automation and cybernetics in self-management in 1960s Yugoslavia, with a particular focus on Rade Koncar factory in Zagreb and their experiment in mechanised administration.

Rujana Rebernjak is a cultural historian focusing on material histories of everyday life in socialist Eastern Europe. Her research explores architectural and design production in post-war Yugoslavia, focusing on the way the theory and practice of self-management were experienced in spatial and material form. She holds a PhD from the Royal College of Art, and the manuscript of her dissertation, titled “Designing Self-Management: Objects and Spaces of Everyday Life in Post-War Yugoslavia”, is currently in preparation for publication. She is a lecturer in history of design and visual culture at Middlesex University. More info

 

Federico Tenca Montini: Jugoslavija i Tršćanska kriza (1945-1954)

Prvo predavanje u ciklusu Zimski semestar CKPIS-a održat će Federico Tenca Montini, povjesničar sa Sveučilišta u Trstu. Doktorirao je na sveučilištima u Teramu i Zagrebu, na temu Tršćanske krize. Disertacija je objavljena u Italiji, a u pripremi je i hrvatsko izdanje. Utvrđivanje državne granice i Tršćanska kriza bili su u središtu jugoslavensko-talijanskih odnosa po završetku Drugog svjetskog rata. Utemeljeno na novim arhivskim istraživanjima, predavanje će se baviti djelovanjem jugoslavenske diplomacije, povezivanjem sa Zapadom poslije sukoba s Informbiroom i odnosom prema Slobodnom Teritoriju Trsta. Predavanje će biti održano na engleskom jeziku u virtualnoj dvorani.

Srijeda, 21. listopada 2020., 18.00 / Wednesday, 21 October 2020, 18.00
BigBlueButton virtual room
Pri ulasku upišite svoje ime. / When entering type in your name.

Federico Tenca Montini: Yugoslavia and the Trieste crisis (1945-1954)

The lecture will focus on new archival evidence on the functioning of the Yugoslav diplomacy during the issue of Trieste, the ten-years-long territorial dispute Yugoslavia had with Italy around the uppermost Adriatic port. It will be shown how the good relations gradually established with the Western powers after the Cominform crisis in 1948 brought the Yugoslav elite in 1952-1953 to believe it would be possible to activate the Free Trieste Territory, a buffer-state approved on paper by the Peace conference in 1947, through a form of joint Yugoslav-Italian administration.

Federico Tenca Montini is researcher at the University of Trieste. After receiving his MA at the University in Milan (Bicocca) with a thesis on historical revisionism later published as a book (Fenomenologia di un martirologio mediatico, 2014), he won funding of the Italian Ministry of education and university for a joint Ph.D. (universities of Teramo and Zagreb, mentor prof. Tvrtko Jakovina). His doctoral thesis, on the issue of Trieste reconstructed through Yugoslav documentation, has been published in Italy by il Mulino with a preface by prof. Jože Pirjevec. There are further plans for a Croatian edition. More info

 

Zimski semestar CKPIS-a

CKPIS nastavlja svoju višegodišnju praksu organiziranja javnih predavanja, tribina i predstavljanja novih izdanja. U prvom dijelu ove akademske godine najavljujemo ciklus javnih online predavanja pod zajedničkim naslovom Zimski semestar CKPIS-a. Predavanja će biti moguće pratiti izravno (u navedenim terminima srijedom u 18 sati) ulaskom u virtualnu dvoranu (čiji se link nalazi u programu). Svako predavanje bit će posebno najavljeno nekoliko dana ranije. Dobrodošli!

 

Najave za 2021.

U rujnu 2020. CKPIS je najavio održavanje dvaju svojih ključnih programa u 2021. godini: 5. Socijalizma na klupi i 7. Doktorske radionice. Pripreme su u tijeku, pozivi slijede, rokovi za prijavu bit će na proljeće 2021. U slučaju nastavka otežane epidemiološke situaije, oba programa održat će se online.

 

6. Doktorska radionica CKPIS-a i FFPU-a

U organizaciji CKPIS-a i Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Puli od 26. do 29. kolovoza 2020. održana je 6. Doktorska radionica čija je ovogodišnja tema bila Suradnja, razmjena i solidarnost u Europi 1945-1990. Nažalost, sudionici se nisu mogli okupiti u Puli, ali program je uspješno održan preko sveučilišnog sustava za učenje na daljinu te je djelomično bio otvoren za širu javnost. Pozvani predavači bili su Tvrtko Jakovina, Maroje Mrduljaš, Ivan Obadić i Paul Stubbs, a doktorandi su pristigli sa sveučilišta i instituta u Birminghamu, Budimpešti/Beču, Durhamu, Parizu, Pragu, Varšavi i Zagrebu. Organizacijski odbor činili su Igor Duda, Anita Buhin i Tina Filipović.