6. Socijalizam na klupi: Krize i reforme

Šesti međunarodni znanstveni skup Socijalizam na klupi s temom Krize i reforme održava se na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli od 28. do 30. rujna 2023. u organizaciji sveučilišnog Centra za kulturološka i povijesna istraživanja socijalizma.

Trodnevni program uključuje više od stotinu sudionika, izlaganja u 18 panela, predstavljanja triju novih knjiga iz Biblioteke CeKaPISarnica i okrugle stolove o još četiri knjige. Plenarna pozvana predavanja održat će prof. dr. sc. Lilijana Burcar (Sveučilište u Ljubljani), professor emerita Sabrina Petra Ramet (Norveško sveučilište znanosti i tehnologije, Trondheim) i prof. dr. sc. Josip Tica (Sveučilište u Zagrebu).

Izlaganja sudionika će, među ostalim, propitivati razloge za političke, društvene, financijske i druge krize i prilagodbe, kroz koje su prolazila društva državnog i tržišnog socijalizma u nastojanjima za unaprjeđivanjem sustava. Detektirat će se akteri kriza, pokušati uvidjeti jesu li one iskorištene kao prilike za značajnije preobražaje, jesu li reforme donijele napredak ili rezultirale neredom u poznatom i uhodanom poretku,  kako su krize i reforme predstavljane javnosti, kako su te procese vidjele  različite društvene skupine itd.

Skup se održava u zgradi Fakulteta ekonomije i turizma Dr. Mijo Mirković, u dvorani Pula i nekoliko manjih dvorana. Održavanje Socijalizma na klupi od 2015. podupire Zaklada Rosa Luxemburg SEE.

 

9. Doktorska radionica

Od srijede, 23. kolovoza, do subote, 26. kolovoza, u prostoru Studentskog doma održava se 9. Doktorska radionica Centra za kulturološka i povijesna istraživanja socijalizma i Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli.

Ovogodišnja tema Što je bila Europa? Predodžbe, podjele i integracije od 1940-ih do 2010-ih (What Was Europe? Perception, Division and Integration, 1940s-2010s) povezana je sa suradnjom na projektu Humboldtova sveučilišta u Berlinu pod naslovom Suche nach der verlorenen Zeit – Jugoslawien und die europäische Integration. Zahvaljujući toj suradnji kao pozvani predavači na radionici sudjeluju Radina Vučetić i Nemanja Radonjić sa Sveučilišta u Beogradu. Predavači su također Dean Vuletic sa Sveučilišta u Luksemburgu i Anita Buhin sa Sveučilišta Nova u Lisabonu. Sedamnaest doktorandica i doktoranada dolazi sa sveučilišta u Berlinu, Bielefeldu, Bohumu, Budimpešti, Glasgowu, Ljubljani, Münchenu, Potsdamu, Pragu, Tübingenu i Zagrebu. Organizacijski odbor u sastavu Igor Duda (Pula), Anita Buhin (Lisabon), Tina Filipović (Zagreb) i Sara Žerić (Regensburg) zahvaljuje Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli i Filozofskom fakultetu na potpori te na suradnji Studentskom centru i Povijesnom i pomorskom muzeju Istre.

 

Predstavljanje knjige i razgovor s autoricom: Francesca Rolandi

U suorganizaciji Gradske knjižnice i čitaonice Pula i CKPIS-a u srijedu, 28. lipnja 2023., u 18.00 sati u Gradskoj knjižnici i čitaonici održat će se predstavljanje knjige Dvadeset četiri hiljade poljubaca. Uticaj italijanske popularne kulture u Jugoslaviji (1955-1965) (Geopoetika, Beograd, 2022.), srpskoga prijevoda talijanskog izvornika Con ventiquattromila baci. L'influenza della cultura di massa italiana in Jugoslavia (1955-1965) (Bononia University Press, Bologna, 2015.). Autorica Francesca Rolandi za ovo je djelo 2014. od Sveučilišta u Bologni dobila Nagradu Vinka Kitarović. S autoricom će o utjecaju talijanske popularne kulture u Jugoslaviji razgovarati Igor Duda sa Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli. [Radio Rojc, Kulturistra]

Privremeno rješenje graničnog pitanja, omogućeno Londonskim memorandumom iz 1954., bilo je preduvjet za procvat kulturnih veza između Italije i Jugoslavije, dviju zemalja s različitim političkim sustavima, do tada podijeljenih zbog oštrog teritorijalnog sukoba. Posebno važnu ulogu odigrao je utjecaj talijanske popularne kulture koja je služila kao filter za prijenos kulturnih pojava koje su dolazile sa Zapada te se udomaćivale u kontekstu u kojem su se činile manje kontroverznima i prihvatljivijima u očima jugoslavenskih vlasti. Sve brojniji kontakti, omogućeni otvaranjem sporne granice u poslijeratnom razdoblju, bili su presudni za oblikovanje jugoslavenske popularne kulture između 1955. i 1965., u desetljeću velikog otvaranja socijalističke Jugoslavije. Tako su Sanremo, pjesme Adriana Celentana i Rite Pavone, koprodukcije, emisije talijanske televizije RAI koje su emitirali kanali u sustavu JRT-a i popularni običaj kupovine u Trstu pridonijeli upoznavanju Italije u jugoslavenskoj javnosti u mjeri koja je izgrađivala osjećaj kulturne bliskosti. Međutim, on nije bio lišen problematičnosti. Bila je to Italija iz mašte koja je imala malo toga zajedničkog s onom stvarnom, ali koja je odražavala očekivanja Jugoslavena u pogledu vlastite budućnosti.

Francesca Rolandi obranila je na Sveučilištu u Torinu doktorsku disertaciju koja je 2015. objavljena kao monografija Con ventiquattromila baci. L'influenza della cultura di massa italiana in Jugoslavia (1955-1965). Potom se usavršavala na Talijanskom institutu za povijesne studije u Napulju, na Sveučilištu u Rijeci i tamošnjem Centru za napredne studije jugoistočne Europe, Sveučilištu u Ljubljani i Sveučilištu British Columbia Okanagan. Glavna područja njezina istraživanja kreću se od kulturne i društvene povijesti sjevernog Jadrana i  Jugoslavije do povijesti migracija i izbjeglica u Europi 20. stoljeća. Trenutno se bavi istraživanjem u okviru projekta Unlikely refuge? Refugees and citizens in East-Central Europe in the 20th century pri Masarykovu institutu i Arhivu Češke akademije znanosti.

 

Izložba Zvuci iz arhiva

U povodu Međunarodnog dana arhiva, 9. lipnja 2023. u 13.00 sati u Državnom arhivu u Pazinu bit će otvorena dokumentarna izložba pod nazivom Zvuci iz arhiva: Muzička omladina Pula (1963. – 1974.). Izložbom će se obilježiti šezdeseta obljetnica osnivanja pulske podružnice Muzičke omladine. Posvećena je iznimnim rezultatima ostvarenim u prvom desetljeću njezina rada, a sadrži arhivsko gradivo (dokumente, plakate, fotografije, članke) koje se čuva u Državnom arhivu u Pazinu, Sveučilišnoj knjižnici u Puli, Povijesnom i pomorskom muzeju Istre te u Arhivu Hrvatske glazbene mladeži u Zagrebu. Autorica je izložbe Lada Duraković, a nastala je u suradnji Državnog arhiva u Pazinu i Centra za kulturološka i povijesna istraživanja socijalizma Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli.

Muzikologinja Lada Duraković izvanredna je profesorica i znanstvena savjetnica na Muzičkoj akademiji Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli. Članica je i suosnivačica Centra za kulturološka i povijesna istraživanja socijalizma. U središtu su njezina znanstvenog interesa teme vezane uz glazbu u 20. st., posebice suodnos ideologije i glazbenog života. Autorica je brojnih znanstvenih članaka te pet knjiga i urednica nekoliko zbornika i monografija.

 

Ljetni semestar CKPIS-a: Martin Pogačar

Posljednji gost ciklusa javnih predavanja Ljetni semestar CKPIS-a je Martin Pogačar sa Slovenske akademije znanosti i umjetnosti. Predavanje pod naslovom Industrijalizacija i tehnologija sjećanja: uloga ribljih konzervi održat će u utorak, 6. lipnja 2023., u 17.00 sati u Dvorani Slavka Zlatića, u prizemlju Filozofskog fakulteta u Puli, Matetića Ronjgova 1.

Tema predavanja je nastanak riblje konzerve kao prehrambenog proizvoda u perspektivi industrijske proizvodnje i tehnoloških promjena od 19. stoljeća do danas.  Predavač će se na početku osvrnuti na (pra)povijest konzerviranja hrane (sušenje, fermentacija) koja je prethodila industrijalizaciji konzerviranja u 19. stoljeću. Taj će pregled služiti kao polazna točka za predstavljanje sjećanja bivših radnica i radnika zaposlenih u industriji ribljih konzervi u socijalizmu (pretežito na jadranskim otocima). Uz to, predavanje će se osvrnuti na promjene u proizvodnji i društvene promjene (emancipacija) te otvoriti pitanje uloge industrijskog predmeta u umjetničkoj tematizaciji odnosa čovjeka, društva i prirode.

Martin Pogačar je istraživač na Institutu za studije kulture i sjećanja Znanstveno-istraživačkog centra Slovenske akademije znanosti i umjetnosti. Njegovi znanstveni interesi uključuju kulturu sjećanja u digitalnim medijima te suodnos tehnologije i sjećanja, kao i jugoslavensku popularnu kulturu i industrijsko nasljeđe. Posebno ga zanima utjecaj medija na procese prenošenja, bilježenja i reprezentacije prošlosti kao i društveni imaginarij koji proizlazi iz prepletanja tehnologije, medija i praksi sjećanja. Objavio je autorske knjige Media Archaeologies, Micro-archives, and Storytelling: Re-presencing the Past (2016) i Fićo, auto za sve: zvijezda jugoslavenskog automobilizma između cesta i uspomena (2022) te je suurednik zbornika Priče iz konzerve: Povijest prerade i konzerviranja riba na sjeveroistočnom Jadranu (2020).

 

Ljetni semestar CKPIS-a: Paul Stubbs

Novi gost ciklusa javnih predavanja Ljetni semestar CKPIS-a je sociolog Paul Stubbs s Ekonomskog instituta u Zagrebu. Predavanje pod naslovom The Non-Aligned Movement and the New International Economic Order: from unity to fragmentation (Pokret nesvrstanih i novi međunarodni ekonomski poredak: od jedinstva do razlomljenosti) održat će u četvrtak, 25. svibnja 2023., u 17.00 sati u Dvorani Slavka Zlatića, u prizemlju Filozofskog fakulteta u Puli, Matetića Ronjgova 1.

Isprva usredotočen na pitanja političke suverenosti i globalne (ne)sigurnosti, Pokret nesvrstanih (NAM) je 1970-ih otvorio mnoga ekonomska pitanja zagovarajući cjelovitu preobrazbu međunarodnog gospodarskog sustava temeljenog na neokolonijalizmu i sustavnom iskorištavanju periferije od strane jezgre. Do 1974. i njegova usvajanja aklamacijom na Općoj skupštini UN-a NAM je, uz skupinu G-77 i Konferenciju Ujedinjenih naroda za trgovinu i razvoj (UNCTAD), imao ključnu ulogu u formuliranju novog međunarodnog ekonomskog poretka (NIEO). Predavanje prikazuje nastanak  i sudbinu NIEO-a, fokusirajući se na ulogu Pokreta nesvrstanih i njegovih vodećih članica te na poteškoće u održavanju jedinstva Globalnog juga, osobito nakon druge naftne krize 1979. godine.

Paul Stubbs, rođen u Velikoj Britaniji, sociolog je i znanstveni savjetnik u trajnom zvanju na Ekonomskom institutu u Zagrebu gdje je zaposlen od 2003. godine. Područja njegova interesa su prevođenje politike, globalna dekolonijalnost, socijalna zaštita i socijalna uključenost te lijevo-zelena komunalna politika. Njegova najnovija urednička knjiga je Socialist Yugoslavia and the Non-Aligned Movement: social, cultural, political and economic imaginaries (McGill-Queen's University Press, 2023). Trenutno se bavi istraživanjem novog međunarodnog ekonomskog poretka.

 

Ljetni semestar CKPIS-a: Ana Hofman

Ciklus javnih predavanja Ljetni semestar CKPIS-a nastavlja se gostovanjem etnomuzikologinje i antropologinje Ane Hofman sa Slovenske akademije znanosti i umjetnosti. Program pod naslovom Solčence zahaja – kako smo kroz pjevanje učili o YU uključuje projekciju dokumentarnog filma i razgovor, a održat će se u četvrtak, 11. svibnja 2023., u 17.00 sati u Dvorani Slavka Zlatića, u prizemlju Filozofskog fakulteta u Puli, Matetića Ronjgova 1.

Etnomuzikologinja Ana Hofman nakon završenog studija u Beogradu, dolazi u Ljubljanu gdje upisuje doktorat. Ne poznaje jezik te zemlje, ali zna bar jednu tradicijsku pjesmu: slovensku narodnu Solčence zahaja, koju su u školama u Srbiji na satovima glazbenog odgoja učile generacije i generacije djece. U razgovoru s kolegama, međutim, saznaje da u Sloveniji za pjesmu nitko nije čuo i kreće u potragu za njezinim porijeklom, otvarajući šira pitanja jugoslavenskog glazbenog obrazovanja i sjećanja na zajedničku prošlost. Detektivsku priču režirao je Stefan Krasić.

Ana Hofman je viša znanstvena suradnica na Institutu za kulturalne studije i studije sjećanja znanstvenoistraživačkog centra SAZU u Ljubljani i izvanredna profesorica na Poslijediplomskoj školi iste institucije. Područja njezina znanstvenog interesa obuhvaćaju glazbu u socijalizmu i postsocijalizmu, politike roda, kulturu sjećanja te antifašizam iz perspektive presjeka postsocijalizma i neoliberalizma na području bivše Jugoslavije. Autorica je knjiga Staging Socialist Femininity: Gender politics and folklore performance in Serbia (2011) i Glasba, politika, afekt: novo življenje partizanskih pesmi v Sloveniji (2015; dopunjeno izdanje Novi život partizanskih pesama, 2016). Bila je gostujuća istraživačica na Sveučilištu u Chicagu, Institutu za socijalnu antropologiju Max Planck u Halleu, Sveučilištu u Grazu, Federalnom sveučilištu u Rio de Janeiru kao i Fulbright stipendistica na Poslijediplomskom centru City University New York. Dobitnica je prestižne nagrade za istraživački rad Danubius austrijskog Ministarstva za visoko obrazovanje i znanost te Instituta za Podunavlje i Srednju Europu (2018). Trenutno radi na monografiji Socialism, Now! Singing Activism after Yugoslavia.

 

Ljetni semestar CKPIS-a: Jelka Vukobratović

Druga gošća Ljetnog semestra CKPIS-a je Jelka Vukobratović, etnomuzikologinja i docentica na Odsjeku za muzikologiju Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu, koja će govoriti na temu Jugotonov „prozor na zapad“: strana popularna glazba u ranoj jugoslavenskoj diskografiji. Predavanje će biti održano isključivo online u četvrtak, 13. travnja 2023., u 17.00 sati u virtualnoj dvorani https://ovh.unipu.hr/b/lad-fcf-rpe-ydv.

Poslijeratna proizvodnja ploča u socijalističkoj Jugoslaviji je započela s tvornicom ploča Jugoton 1947. godine, a važan dio njezine produkcije bila su izdanja popularne glazbe stranih autora. Ova su izdanja objavljivana u tri kategorije: strane pjesme na izvornom jeziku u izvedbi domaćih izvođača, strane pjesme prevedene na hrvatski jezik te, nešto kasnije, reizdanja izvornih ploča u produkciji stranih izdavača. U prva dva slučaja, bez obzira na jezik, pjesme su obrađivali domaći aranžeri, a izvodili su ih domaći pjevači s pratećim ansamblima. Premda su se prepjevi i domesticirane obrade stranih popularnih pjesama javljali u to vrijeme diljem svijeta, odabir, tretman i način izvedbe pjesama ovisili su o društveno-političkom kontekstu, kao i konkretnim osobama uključenima u produkciju. U socijalističkoj Jugoslaviji tijekom kasnih 1940-ih i 1950-ih godina, kontekst je uključivao pregovaranje i balansiranje kulturnih utjecaja iz istočnog i zapadnog bloka, a konačni zvuk obrađenih pjesama bio je obilježen još uvijek visokom prisutnošću prijeratnih glazbenih stručnjaka. Predavanje će protumačiti produkciju i tretman strane popularne glazbe u ranoj jugoslavenskoj diskografskoj produkciji, uzimajući u obzir dostupnu građu, uključujući zvuk snimljenih izvedbi kao historiografski izvor.

Jelka Vukobratović je etnomuzikologinja i docentica na Odsjeku za muzikologiju Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirala je flautu i muzikologiju u Zagrebu, a doktorirala na Institutu za etnomuzikologiju Sveučilišta za glazbu i izvedbene umjetnosti u Grazu 2020. godine. Knjiga proistekla iz doktorata U (g)radu i zabavi: etnografija križevačkih glazbenika o ulozi glazbenika u izgradnji lokalnog društvenog života u socijalizmu i postsocijalizmu, objavljena je u okviru HED-biblioteke Hrvatskog etnološkog društva. Objavljivala je članke vezane uz odnos tradicijske glazbe i etničkih identiteta, autorskih prava, pamćenja, festivala, kao i popularno-glazbenu produkciju u Jugoslaviji. Suurednica je zbornika radova s međunarodnog simpozija Musicology and its Future in Times of Crises i tematskog broja časopisa Arti musices 53/2 pod naslovom Više od šuma: Glazba i rana industrija snimanja zvuka. Suradnica je na HRZZ-ovu projektu Diskografska industrija u Hrvatskoj od 1927. do kraja 1950-ih.

 

Okrugli stol: Rezultati istraživačkog projekta Mikrosocijalizam

Istraživački projekt Mikrostrukture jugoslavenskoga socijalizma: Hrvatska 1970-1990. (Mikrosocijalizam, HRZZ IP-01-2018-5394) primiče se svome kraju. Suradnici se okupljaju na zadnjem radnom sastanku poslije kojega će u srijedu, 5. travnja 2023., u 12.00 sati u Dvorani Slavka Zlatića, u prizemlju Filozofskoga fakulteta u Puli, za javnost održati okrugli stol na kojem će govoriti o tijeku istraživanja, polazištima i konačnim rezultatima.

Nastupit će suradnice i suradnici dr. sc. Chiara Bonfiglioli (Sveučilišni koledž u Corku), dr. sc. Anita Buhin (Sveučilište Nova u Lisabonu), Tina Filipović (Sveučilište u Puli), izv. prof. dr. sc. Magdalena Najbar-Agičić (Sveučilište Sjever), dr. sc. Saša Vejzagić, Tomislav Branđolica (Sveučilište u Zagrebu) i voditelj projekta prof. dr. sc. Igor Duda (Sveučilište u Puli).

Više na stranici Mikrosocijalizam: događanja. Snimka okruglog stola dostupna je na Youtube kanalu CKPIS-a.

 

Ljetni semestar CKPIS-a: Milica Popović

Ciklus predavanja Ljetni semestar CKPIS-a otvara Milica Popović sa Srednjoeuropskog sveučilišta u Beču, koja će govoriti na temu Dekonstrukcija jugonostalgije – slučaj (post)jugoslavenskih političkih aktera: posljednji pioniri. Predavanje će biti održano isključivo online u četvrtak, 23. ožujka 2023., u 17.00 sati u virtualnoj dvorani https://ovh.unipu.hr/b/lad-fcf-rpe-ydv.

Smještena na razmeđu političkih znanosti i studija kulture sjećanja, istraživanja Milice Popović bave se analizom narativa jugonostalgije među naraštajem posljednjih pionira (rođenih između 1974. i 1982.) u Sloveniji, Hrvatskoj i Srbiji. Primjenjujući konstruktivistički utemeljenu teoriju, odnosno političku etnografiju, dubinske intervjue i sudjelovanje s promatranjem, Popović je 2017. i 2018. provela 62 intervjua s akterima koji pripadaju širokom političkom spektru. Razumijevajući koncept nostalgije kao mjesto prijepora, tvrdi da nostalgični narativi sjećanja pružaju siguran prostor kognitivnim disonancama unutar osobnih povijesti posljednjih pionira, poglavito u dijalogu s njihovim generacijskim i političkim pozicioniranjem. Istodobno povezano s jugoslavenstvom i odvojeno od njega, redefiniranje različitosti sadržaja jugonostalgije pomaže u razumijevanju diskurzivnih bitaka sjećanja u (post)jugoslavenskom prostoru i prerastanje narativa sjećanja u kolektivni i politički fenomen.

Milica Popović je politologinja sa specijalizacijom iz studija sjećanja, političke sociologije i studija visokog obrazovanja. Trenutno je poslijedoktorandica i voditeljica projekta u okviru Globalnog opservatorija za akademsku slobodu na Srednjoeuopskom sveučilištu u Beču. Doktorirala je na području komparativne političke sociologije na Institutu političkih znanosti Sciences Po u Parizu i na balkanskim studijima na Sveučilištu u Ljubljani. U fokusu njezinih istraživačkih interesa su kultura sjećanja s pogledom na generacijski prijenos pamćenja te utjecaj sjećanja i nostalgije na političke identitete i odnose između (neo)nacionalizma i akademske slobode.

 

Predavanje Klemena Kneza (Erasmus)

Doktorand Klemen Knez sa Sveučilišta u Ljubljani, koji u CKPIS-u boravi na Erasmus praksi, održao je 14. ožujka 2023. studentima povijesti predavanje Endogenous and political drivers of uneven development in SFRY.

 

Ljetni semestar CKPIS-a

U ciklusu javnih predavanja Ljetni semestar CKPIS-a od ožujka do lipnja nastupit će Milica Popović, Jelka Vukobratović, Ana Hofman, Paul Stubbs i Martin Pogačar. Najava prvog predavanja slijedi uskoro. Pored ovog programa, najavljujemo i još po jedno predavanje, okrugli stol i predstavljanje knjige.

 

Zimski semestar CKPIS-a: Ana Petrov

Treća gošća Zimskog semestra CKPIS-a je muzikologinja i sociologinja Ana Petrov s Fakulteta za medije i komunikacije u Beogradu. Predavanje pod naslovom K anostalgičnoj sociologiji (jugo)nostalgije održat će u četvrtak, 19. siječnja 2023., u 17.00 sati u virtualnoj dvorani https://ovh.unipu.hr/b/lad-fcf-rpe-ydv.

U predavanju će se baviti konceptima nostalgije i jugonostalgije iz različitih povijesnih i teorijskih perspektiva, tvrdeći da se jugonostalgija može sagledati kao jedna od brojnih povijesnih manifestacija mnogo šireg koncepta. Ukazat će na različita značenja koncepta nostalgije, posebno u sociološkim diskursima; analizirat će transformacije toga koncepta u 20. i 21. stoljeću pokazujući kako je nostalgija postala sredstvo u potrošačkim društvima; ilustrirat će značenja koncepta na primjeru jugonostalgije, tvrdeći da je ovaj vid nostalgije također postao proizvod u suvremenim postjugoslavenskim društvima; konačno, zaključit će s određenim prijedlozima za preosmišljavanje teorijskih pristupa konceptima nostalgije i jugonostalgije.

Ana Petrov, muzikologinja i sociologinja, izvanredna je profesorica na Fakultetu za medije i komunikacije u Beogradu. Objavila je nekoliko knjiga, uključujući studiju o recepciji jugoslavenske popularne glazbe nakon raspada Jugoslavije (Jugoslovenska muzika bez Jugoslavije. Koncerti kao mesta sećanja, 2016) i studiju o teorijama nostalgije (Sociologije nostalgija, 2021).

 

Zimski semestar CKPIS-a: Emil Jurcan

Ciklus javnih predavanja Zimski semestar CKPIS-a nastavlja arhitekt i urbanist Emil Jurcan temom Urbanistički razvitak Pule u socijalističkoj Jugoslaviji. Predavanje će se održati u četvrtak, 8. prosinca 2022., u 17.00 sati u Dvorani Slavka Zlatića, u prizemlju Filozofskog fakulteta u Puli, Matetića Ronjgova 1. [VIDEO] [Radio Rojc] [Istra24] [GlasIstrePDF]

Predavanje prati urbanistički razvoj Pule u razdoblju socijalističke Jugoslavije kroz tri povijesne faze - neposrednu poslijeratnu obnovu, formiranje samoupravnog urbanističkog modela grada te deregulaciju i liberalizaciju tog modela pred kraj postojanja socijalističkog samoupravnog sustava. Pula se u tom periodu transformirala iz napuštenog i porušenog grada u regionalni vojno-industrijski centar, a urbanističke cjeline nastale u to doba i danas su odlučujući faktor u daljnjim promjenama urbane strukture.

Emil Jurcan je doktorand na Sveučilištu u Ljubljani, arhitekt i urbanist s iskustvom djelovanja unutar Pulske grupe s kojom je predstavljao Hrvatsku na Bijenalu u Veneciji 2012. godine, unutar Udruženja arhitekata Hrvatske kojim je predsjedavao od 2017. do 2019. godine i unutar inženjerske zadruge Praksa čiji je suosnivač i upravitelj bio do 2020. godine. Trenutno vodi samostalni arhitektonski studio i vanjski je suradnik na poslijediplomskom specijalističkom studiju Urbani studiji Sveučilišta u Rijeci. S kolegom dr. sc. Lukom Skansijem uređuje ediciju „Dobrolet“ za teoriju arhitekture.

Ilustracija: Koncept urbanističkog plana Pule 1964. godine, Urbanistički institut SR Hrvatske.

 

Zimski semestar CKPIS-a: Irena Šentevska

Ciklus javnih predavanja Zimski semestar CKPIS-a u ovoj akademskoj godini otvara teoretičarka umjetnosti i medija Irena Šentevska. Predavanje pod naslovom Rasp(j)evani Beograd: urbani identitet i muzički video autorica istoimene monografije održat će u četvrtak, 24. studenog 2022., u 17.00 sati u virtualnoj dvorani https://ovh.unipu.hr/b/lad-fcf-rpe-ydv.

Ovo predavanje prvo je predstavljanje knjige Raspevani Beograd: urbani identitet i muzički video (Clio, Beograd, 2023) koja razmatra na koji način Beograd u tri tranzicijska desetljeća (1980-2010) konstruira svoj urbani identitet kroz polemike o popularnoj  glazbi i kroz medijsku formu glazbenog videa. Kako se glazbeni video razvijao u Beogradu, Srbiji i Jugoslaviji?  Je li novokomponirana narodna glazba seoski ili gradski medijski fenomen? Tko su ‘seljaci’, ‘džiberi’ i ‘papci’ i kakav im je glazbeni ukus? Kako definirati turbo-folk na najmanje 36 načina? Što  je ‘jaranizacija’ i je li Bijelo dugme stvorilo ili uništilo jugoslavenski rock? Je li Novi Beograd socijalistička spavaonica, postsocijalistički geto ili najneoliberalnija općina u Srbiji? Ovo su samo neka od pitanja koja se u knjizi razmatraju. U ovom predavanju fokus će biti na ‘doprinosu iz Hrvatske’ – aktera glazbene scene (od Zdenke Kovačiček do Shamsoa 69), publicista i akademskih komentatora koji nam pomažu da bolje sagledamo kako glavni grad Jugoslavije, novokomponirana narodna glazba i turbo-folk (re)konstruiraju svoj tranzicijski identitet u ‘bermudskom trokutu’ Beograd-Sarajevo-Zagreb.

Irena Šentevska doktorirala je na Grupi za teoriju umetnosti i medija Univerziteta umetnosti u Beogradu. Znanstvene radove objavljivala je u jedanaest europskih zemalja, SAD i Indiji, za vodeće akademske izdavače (Routledge, Palgrave, Peter Lang, De Gruyter, Berghahn Books, Bloomsbury Academic, Indiana University Press itd.) Autorica je knjige The Swinging 90s: Pozorište i društvena realnost Srbije u 29 slika (Orion Art, Beograd, 2016). U slobodno vrijeme bezuspješno uči turski.

 

Zimski semestar CKPIS-a

U ciklusu javnih predavanja Zimski semestar CKPIS-a ove akademske godine nastupit će Irena Šentevska (studeni), Emil Jurcan (prosinac) i Ana Petrov (siječanj). Najava prvog predavanja slijedi uskoro.

 

Znanstveni skup Mikrosocijalizam: jugoslavenske usporedbe

U organizaciji projekta Mikrosocijalizam (HRZZ) u četvrtak i petak, 27. i 28. listopada 2022., na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli, u prostoru Studentskog doma održan je međunarodni znanstveni skup Mikrosocijalizam: jugoslavenske usporedbe (program, fotografije, Newsletter). Svi suradnici na projektu nastupili su s rezultatima svojih istraživanja te ih u raspravama povezivali s izlaganjima pozvanih kolegica i kolega koji se također bave mikrohistorijom i različitim aspektima društvene povijesti Jugoslavije. Na skupu su sudjelovali Rory Archer (Graz), Chiara Bonfiglioli (Cork), Tomislav Branđolica (Zagreb), Ulf Brunnbauer (Regensburg), Anita Buhin (Lisabon), Ivana Dobrivojević Tomić (Beograd), Igor Duda (Pula), Tina Filipović (Pula), Ana Kladnik (Ljubljana), Josip Mihaljević (Zagreb), Goran Musić (Beč), Magdalena Najbar-Agičić (Koprivnica), Tanja Petrović (Ljubljana), Jelka Piškurić (Ljubljana), Jure Ramšak (Kopar), Saša Vejzagić (Zagreb) i Sara Žerić (Regensburg).

 

Održana 8. Doktorska radionica

Osma Doktorska radionica CKPIS-a i Odsjeka za povijest FF-a uspješno je održana od 24. do 27. kolovoza 2022. godine. Šesnaest doktoranada i četiri pozvana predavača izlagali su i raspravljali na temu Mikrohistorija socijalizma i postsocijalizma, koja je proizašla iz istraživačkog projekta Mikrosocijalizam (HRZZ). Doktorandice i doktoranadi stigli su sa Srednjoeuropskog sveučilišta u Beču i Budimpešti, Europskog sveučilišnog instituta u Firenci te sa sveučilišta u Beogradu, Bologni, Cambridgeu, Gentu, Grazu, Hamburgu, Lisabonu, Ljubljani, Regensburgu, Turkuu, Varšavi i Zagrebu. Pozvani predavači bili su Magdalena Najbar-Agičić (Sveučilište Sjever), Tanja Petrović (ZRC SAZU, Ljubljana), Pieter Troch (Sveučilište u Gentu) i Radina Vučetić (Sveučilište u Beogradu). Prve večeri Karlo Držaić, Petra Šarin i Saša Vejzagić kao suautori predstavili su zbornik Kartografija otpora: Zagreb 1941-1945. (ur. Josip Jagić i Marko Kostanić, RLS SEE, 2022). Kao i ranijih godina, Organizacijski odbor činili su Igor Duda (Pula), Anita Buhin (Pula/Lisabon), Tina Filipović (Pula/Zagreb) i Sara Žerić (Regensburg). Zahvaljujemo sudionicima na odazivu, a na pozdravnim riječima i podršci prorektoru Valteru Boljunčiću, prodekanu Filozofskog fakulteta Anti Matanu, predstojnici Odsjeka za povijest Ivi Milovan Delić i Damiru Agičiću, voditelju poslijediplomskog studija moderne i suvremene povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Također zahvaljujemo na suradnji Studentskom centru i Studentskom domu te Povijesnom i pomorskom muzeju Istre. Na stranici radionice dostupni su program i fotografije.

 

Za starija događanja pogledati arhivu u izborniku.