5. Doktorska radionica CKPIS-a i FFPU-a

Petu godinu zaredom održana je ljetna Doktorska radionica u organizaciji Odsjeka za povijest Filozofskoga fakulteta u Puli i Centra za kulturološka i povijesna istraživanja socijalizma. Od 28. do 31. kolovoza 2019. izlagalo se i raspravljalo na temu Industrijska društva kasnoga socijalizma:
europske usporedbe. Grupu od dvadesetak sudionika činili su doktorandi, predavači i gosti sa sveučilišta i instituta u Grazu, Konstanzu, Kopru, Ljubljani, Pragu, Regensburgu, San Diegu, Sarajevu, Skopju, Splitu, Zagrebu i Puli. Predavači su bili Ulf Brunnbauer, Rory Archer, Andrea Matošević i Igor Duda. Ovogodišnja radionica organizirana je u suradnji s projektom "Opasan zaokret nakon ideološke krutosti: preispitivanje jugoslavenske 1989.", pokrenutim na Humboldtovu sveučilištu u Berlinu. Tematski je također bila bliska dvama projektima CKPIS-a: "Zaborav i sjećanje na industrijski rad na Jadranu: istarski slučaj" te "Mikrostrukture jugoslavenskoga socijalizma: Hrvatska 1970-1990. (Mikrosocijalizam)".

 

Radionica bilateralnog projekta o industriji u Istri

Bilateralni hrvatsko-njemački projekt "Zaborav i sjećanje na industrijski rad na Jadranu: istarski slučaj", koji financiraju hrvatski MZO i njemački DAAD, partnerski provode CKPIS i Leibnizov Institut za istraživanje istočne i jugoistočne Europe (IOS) iz Regensburga. U utorak, 27. kolovoza 2019., na Filozofskom fakultetu održana je jednodnevna radionica na kojoj su suradnici govorili o dosadašnjem tijeku istraživanja i o zadacima do isteka druge i posljednje godine provođenja ovoga projekta koji se bavi industrijskom poviješću i naslijeđem, posebno na primjerima iz Pule, Fažane, Vodnjana i Raše. Voditelji projekta su prof. dr. sc. Ulf Brunnbauer i izv. prof. dr. sc. Igor Duda, a s pulske strane sudjeluju još doc. dr. sc. Boris Koroman, izv. prof. dr. sc. Andrea Matošević, doktorand Igor Stanić te studenti diplomskog studija povijesti Sara Žerić i David Žufić.

 

Predavanje Sanje Puljar D'Alessio: Etnografija brodogradilišta 3. maj iz perspektive razvoja antropološkog interesa za organizacije u Hrvatskoj: kontinuitet ideje o neprepoznavanju znanja

Sanja Puljar D'Alessio, docentica na Odsjeku za kulturalne studije Filozofskog fakulteta u Rijeci, u srijedu, 22. svibnja 2019., u 17.00 sati na Filozofskom fakultetu, u Dvorani Slavka Zlatića (Ronjgova 1, prizemlje, čitaonica) održala je predavanje Etnografija brodogradilišta 3. maj iz perspektive razvoja antropološkog interesa za organizacije u Hrvatskoj: kontinuitet ideje o neprepoznavanju znanja.

U izlaganju se kombiniraju uvidi etnoloških istraživanja organizacija iz sedamdesetih godina dvadesetog stoljeća s uvidima iz istraživanja organizacije brodogradilišta 3. maj iz 2013. godine. U recentnome istraživanju se iz perspektive uvođenja nove tehnologije u organizaciju analizira odnos dijelova i cjeline te se propituje odnos između organizacije i društva u kojem djeluje.  Fokus analize obuhvatio je internu dinamiku brodogradilišta, kao i njegovo međudjelovanje s izvanjskim društveno-političkim razvojem i zahtjevima brodograđevne industrije općenito. Cilj ovakvog pristupa bio je propitati ideje jasno iscrtanih granica između brodogradilišta i njegove okoline te ukazati na kompleksne premreženosti organizacija u suvremenom svijetu. Trećemajska kompleksna organizacija analizirala se iz perspektive implementacije novih tehnologija (informacijskih sustava) u brodogradilištu u zadnjih četrdesetak godina. Organizacije u socijalističkom društvenom uređenju analizirala je Dunja Rihtman-Auguštin fokusirajući se na vrednote organizacijske kulture. Premda različitih polaznih istraživačkih pitanja, istraživanja u oba razdoblja su (između ostaloga) iznjedrila snažnu prisutnost ideje o neprepoznavanju znanja u okviru organizacijskih življenih stvarnosti. Na predavanju će se ukazati na kontinuitet ove ideje u dvama društveno-ekonomskim sustavima koja je u zemlji (prvo Jugoslaviji, a onda i u Hrvatskoj) bila na snazi od druge polovice dvadesetog stoljeća do danas. Uspoređujući suvremeno istraživanje organizacije brodogradilišta 3. maj s etnološkim istraživanjima vrednota u socijalističkim poduzećima izdvaja se njezino postojanje jednako u okviru kontekstualiziranoga (organizacije ili poduzeća) i konteksta (poslovnog, stručnog, ekonomskog, političkog i društvenog).

Sanja Puljar D'Alessio radi na Odsjeku za kulturalne studije Filozofskog fakulteta u Rijeci, gdje od 2007. godine predaje antropološke predmete vizualne, prostorne i organizacijske problematike. Snimila je dva etnografska filma: jedan film je snimljen u Napulju (Pescatori di Mergellina, 2001), a drugi u Mostaru (About Mostar, the Bridge and Bruce Lee, 2007). Objavila  je u suuredništvu s Nenadom Fanukom zbornik radova Avanture kulture. Kulturalni studiji u lokalnom kontekstu  (2013), te monografiju Mi gradimo brod, a brod gradi nas: etnografija organizacije brodogradilišta 3. maj (2018).

 

Radionica The Railway: An Adventure in Interpretative Reconstruction

U organizaciji Inštituta za kulturne in spominske študije (ZRC SAZU) i Centra za kulturološka i povijesna istraživanja Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli na ZRC SAZU u Ljubljani se 16. i 17. svibnja 2019. održava radionica The Railway: An Adventure in Interpretative Reconstruction. Radionica je posvećena zborniku Edwarda Palmera Thompsona "The Railway. An Adventure in Construction", objavljenom 1948. nakon jednomjesečnog sudjelovanja britanske brigade na radnoj akciji Šamac-Sarajevo.

 

Predavanje Projekt Motel Trogir: Fokus na arhitekturu druge polovice 20. stoljeća

Svibanjski gosti CKPIS-a bili su Nataša Bodrožić, Lidija Butković Mićin i Saša Šimpraga koji su održali predavanje pod naslovom Projekt Motel Trogir: Fokus na arhitekturu druge polovice 20. stoljeća te tako predstavili svoj rad na zaštiti arhitektonske baštine. Predavanje je održano u srijedu, 8. svibnja 2019., u 18.00 sati na Filozofskom fakultetu, u Dvorani Slavka Zlatića (Ronjgova 1, prizemlje, čitaonica).

Motel Trogir započeo je 2013. kao građanska kampanja i projekt za zaštitu modernističke arhitekture druge polovice 20. stoljeća. Tim projekta čine Nataša Bodrožić, Lidija Butković Mićin i Saša Šimpraga, a nositelj je Udruga za suvremene umjetničke prakse Slobodne veze iz Zagreba. U prvoj fazi djelovanja naglasak je stavljen je na valorizaciju, afirmaciju i zaštitu jadranskih motela iz opusa arhitekta Ivana Vitića te općenito arhitektonskih i urbanističkih vrijednosti srednjodalmatinskog modernizma od 1960-ih do početka 1980-ih. U drugoj fazi fokus je bio na sportsko-trgovačkom centru Koteks Gripe arhitekata Živorada Jankovića i Slavena Rožića kao zadnjem velikom modernističkom projektu u Splitu, po tipologiji sličnom onima u Sarajevu, Novom Sadu i Prištini. Projektni tim objavio je dvije knjige: Motel Trogir. Nije uvijek budućnost ono što dolazi (2016.) i Pejzaži potrošačke kulture u socijalističkoj Jugoslaviji (2018.).

Nataša Bodrožić je kulturna radnica iz Zagreba i Trogira. Diplomirala je na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu (2004.), magistrirala na UNESCO katedri za kulturni menadžment i kulturnu politiku na Univerzitetu umetnosti u Beogradu i Université Lumière Lyon 2 (2010.). Završila je i jednogodišnji program Laboratorij kustoskih praksi u Centru za suvremenu umjetnost (SCCA) u Ljubljani.  Inicijatorica je i suosnivačica projekta Motel Trogir, kao i Udruge za suvremene umjetničke prakse Slobodne veze. Redovito u suradnji, kurirala je niz izložbi u zemlji i inozemstvu te uredila nekoliko knjiga iz područja suvremene umjetnosti, kulturne politike, baštinskog aktivizma.

Lidija Butković Mićin je povjesničarka umjetnosti, asistentica na Odjelu za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zadru i stručna suradnica projekta Motel Trogir. Objavljuje znanstvene i stručne priloge o povijesti hrvatske arhitekture modernizma, javnih spomenika i vizualnih umjetnosti. Autorica je izložbe i prateće monografije Ada Felice-Rošić i Nada Šilović – ženski trag u arhitekturi Rijeke (Muzej grada Rijeke, 2014.).

Saša Šimpraga je analitičar prostora i aktivist iz Zagreba. Autor je knjige Zagreb, javni prostor. Suosnivač je projekta Motel Trogir.

 

Predavanje Andrewa Hodgesa: Purger i anđeli? Etnografija zagrebačke navijačke scene

Gost u programu CKPIS-a za travanj bio je socijalni antropolog Andrew Hodges koji je govorio na temu Purger i anđeli? Etnografija zagrebačke navijačke scene. Predavanje je održano u srijedu, 24. travnja 2019., u 18.00 sati na Filozofskom fakultetu, u Dvorani Slavka Zlatića (Ronjgova 1, prizemlje, čitaonica).

U predavanju je bilo riječi o spoznajama stečenim u etnografskom istraživanju antifašističke navijačke udruge Bijeli anđeli te o njihovoj usporedbi s Bad Blue Boysima, o čemu je Hodges nedavno objavio knjigu. Fokus je bio na Birmingham School of Cultural Studies (CCCS) i mogućoj primjeni njihove teorije na post-jugoslavenski i hrvatski kontekst. Bilo je riječi o temama poput navijačke autentičnosti, rodnih uloga, hegemonije i političke ideologije u navijačkoj supkulturi.

Dr. sc. Andrew Hodges socijalni je antropolog zaposlen na Leibniz institutu za studije istočne i jugoistočne Europe u Regensburgu. Njegovo područje istraživanja uključuje antropologiju rada postoscijalističke Europe i politiku aktivizma među nogometnim navijačima u Hrvatskoj. Objavio je brojne radove na te teme, uključujući i knjigu "Fan Activism, Protest and Politics: Ultras in Post-socialist Croatia" (Routledge).

 

Predavanje Dalmatinka – kako je tvornica promijenila grad

Program javnih predavanja CKPIS-a u ljetnom semestru nastavio se gostovanjem Jelene Pavlinušić, Nikole Križanca i Dragane Modrić koji su govorili na temu Dalmatinka – kako je tvornica promijenila grad te tako predstavili svoj projekt o nekadašnjem nositelju industrijskog razvoja u Sinju. Predavanje je održano u srijedu, 27. ožujka 2019., u 17.30 sati na Filozofskom fakultetu, u Dvorani Slavka Zlatića (Ronjgova 1, prizemlje, čitaonica).

Tvornica i predionica konca "Dalmatinka" od svog osnutka 1951. do početka 1990-ih godina činila je osnovu privrednog i industrijskog života grada Sinja. Desetljećima je nakon izgradnje izazivala uvažavanje arhitektonske i tekstilne struke te je svojevremeno proglašena najuspješnijim poduzećem bivše države, s tržištem diljem Europe i svijeta. Raspadom SFRJ gubi veliki dio tržišta te nakon tranzicijskih procesa i privatizacije 2009. odlazi u stečaj. Promjenom političkog, ekonomskog i društvenog konteksta, slavna prošlost ovog tekstilnog diva, koji je ispisao stranice povijesti jednog grada, polako pada u zaborav.
Na primjeru Dalmatinke možemo iščitati povijest razvoja lokalne industrije, način funkcioniranja jednog političkog sistema, ali i društvene fenomene koji su utjecali na razvoj lokalne zajednice u širem društvenom smislu poput povijesti radništva, ženske emancipacije u Cetinskom kraju, stambene politike i infrastrukturnog razvoja grada.
Projektom "Industrijsko nasljeđe i kolektivna memorija grada na primjeru tvornice Dalmatinka" istraživani su odnosi između razvoja industrije i društvenih procesa u lokalnoj sredini u kontekstu socijalizma, emancipacija žena u ruralnom području Dalmatinske zagore, politike stanovanja i obrazovanja. Na predavanju će se predstaviti rezultati istraživanja i ukazati na važnu ulogu Dalmatinke u  kolektivnoj memoriji grada Sinja, te zašto i danas predstavlja nezaobilaznu identifikacijsku točku za lokalno stanovništvo.

Jelena Pavlinušić, Nikola Križanac i Dragana Modrić čine autorski tim koji od 2014. godine provodi  istraživački projekt pod nazivom  "Industrijsko nasljeđe i kultura sjećanja na primjeru tvornice Dalmatinka – Sinj". Jelena Pavlinušić (1991.), magistra povijesti umjetnosti i hrvatskoga jezika i književnosti, radi  kao  kustosica u Laubi – kući za ljude i umjetnost.  Nikola Križanac (1992.), dizajner vizualnih komunikacija, kao freelance dizajner radi većinom na poslovima u kulturi. Dragana Modrić (1982.), magistra povijesti umjetnosti i filozofije, zaposlena je kao voditeljica Galerije Sikirica, a kao doktorandica na interdisciplinarnom humanističkom studiju bavi se temom političkog u umjetnosti.

 

Iva Jelušić o socijalističkoj ženi

Pri kraju svojeg polugodišnjeg boravka u CKPIS-u (Erasmus+ Traineeship) Iva Jelušić, doktorandica na CEU u Budimpešti, u krugu kolegica i kolega iz Centra te zainteresiranih studenata održala je 5. veljače 2019. izlaganje na temu Rod i rat u jugoslavenskoj kulturi sjećanja: uloga partizanke u stvaranju nove socijalističke žene.

 

Predavanje Maroja Mrduljaša: Vjenceslav Richter: prema sintezi

U siječanjskom programu CKPIS-a s predavanjem Vjenceslav Richter: prema sintezi gostovao je Maroje Mrduljaš. Predavanje je održano u srijedu, 16. siječnja 2019., u 18.00 sati u Dvorani Slavka Zlatića fakultetske zgrade u Ronjgovoj 1 (čitaonica, prizemlje).
Vjenceslav Richter, arhitekt, vizualni umjetnik i teoretičar, jedna je od ključnih figura poslijeratnog modernizma u Hrvatskoj i Jugoslaviji, a čiji je doprinos relevantan i u međunarodnim okvirima. Richter je jedan od pokretača grupe EXAT-51, aktivni sudionik pokreta i izložbi Novih tendencija, a obilježava stav koji inzistira na čvrstoj povezanosti društvene stvarnosti i umjetničke prakse, radikalnom i istraživačkom pristupu te jedinstvenoj sposobnosti prenošenja iskustava iz medija u medij. Richterov doprinos netom je "kanoniziran" na izložbi Concrete Utopia postavljenoj u Museum of Modern Art u New Yorku, gdje je Richteru posvećena monografska soba. Predavanjem je ocrtan Richterov arhitektonski opus te sustavni i dugotrajni rad na istraživanju modernističke teme "sinteze plastičkih umjetnosti" koju Richter proširuje na širi društveni plan. Ta nastojanja kulminiraju u kontroverznom projektu Sinturbanizma, jedinog cjelovitog utopijskog projekta "idealnog grada samoupravnog socijalizma". Posebna pažnja posvećena je Richterovim jugoslavenskim paviljonima za razne međunarodne izložbe u kojima se isprepliću radikalni eksperimenti i teme reprezentacije društva.
Maroje Mrduljaš je arhitekt, kritičar arhitekture i dizajna, predavač na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Aktualni fokus njegovih interesa je modernizam druge polovice 20. stoljeća u regiji bivše Jugoslavije, te suvremene arhitektonske prakse. Autor je više knjiga, poglavlja knjiga i brojnih članaka objavljenih u Hrvatskoj i inozemstvu. Kustos je brojnih izložbi postavljenih u Veneciji, Tokyju, Londonu i drugdje, te vodi više istraživačkih međunarodnih projekata među kojima se ističe Nedovršene modernizacije. Djeluje i u mediju filma, te je koautor dvije sezone dokumentarne serije Betonski spavači. Glavni je urednik časopisa za arhitekturu i kulturu Oris te nezavisni ekspert nagrade EU za arhitekturu Mies van der Rohe.

 

Predstavljanje projekta Mikrosocijalizam

U srijedu, 19. prosinca 2018., u 10 sati u Dvorani Slavka Zlatića na Filozofskom fakultetu u Puli održano je predstavljanje istraživačkog projekta Mikrostrukture jugoslavenskoga socijalizma: Hrvatska 1970-1990. (Mikrosocijalizam). Rad na projektu upravo je započeo, a do studenog 2022. financirat će ga Hrvatska zaklada za znanost. Projekt su predstavili voditelj Igor Duda te suradnici Chiara Bonfiglioli, Anita Buhin, Tina Filipović, Magdalena Najbar-Agičić, Christian Axboe Nielsen i Saša Vejzagić. Više o svemu na mrežnim stranicama projekta.

 

Predstavljanje knjige Borisa Koromana

U programu manifestacije Sa(n)jam knjige u Istri 3. prosinca 2018., uz sudjelovanje Danijele Lugarić, autora i moderatora Andree Matoševića, predstavljena je studija Borisa Koromana Suvremena hrvatska proza i tranzicija, objavljena u Biblioteci CeKaPISarnica u suizdavaštvu s Hrvatskom sveučilišnom nakladom.

 

Predavanje Igora Stanića: Između tržišnog socijalizma i udruženog rada. Brodogradilište Uljanik 1965-1976. godine

Drugo javno predavanje u programu CKPIS-a za ovu akademsku godinu održano je u srijedu, 21. studenog 2018., u 18.00 sati u Dvorani Slavka Zlatića fakultetske zgrade u Ronjgovoj 1 (čitaonica, prizemlje). Doktorand Igor Stanić nastupio je s temom Između tržišnog socijalizma i udruženog rada. Brodogradilište Uljanik 1965-1976. godine.
Predavanje se bavi studijom slučaja brodogradilišta Uljanik u razdoblju od pokretanja privredne reforme 1965. do donošenja Zakona o udruženom radu 1976. godine. Godine 1965. uveden je tržišni socijalizam, a poduzeća su uspješno poslovanje trebala ostvariti na tržištu. Pritisak tržišta izravno je utjecao na položaj samoupravljanja u poduzećima, odnosno na položaj radnika samoupravljača. Upravo iz tih razloga dominaciju u samoupravnim poduzećima  umjesto radnika preuzimaju stručnjaci. U narednom razdoblju počinju se javljati novi centri moći koji su postali izravna prijetnja razvoju samoupravljanja. Kao odgovor na takvo stanje Savez komunista početkom 1970-ih redefinira položaj samoupravljanja te pokreće niz reformi koje su svoj završni oblik dobile u Zakonu o udruženom radu. Predavanje je obuhvatilo turbulentno razdoblje u kojem su se dogodile mnoge promjene koje su se direktno odražavale na poduzeća u Jugoslaviji. Također, na predavanju je na primjeru brodogradilišta Uljanik dan uvid u metodologiju i način pristupa istraživanju studija slučaja.
Igor Stanić je doktorand suvremene povijesti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te vanjski suradnik CKPIS-a i Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Puli. Uljanik u socijalizmu tema je njegova doktorata i tema kojom se bavio u sklopu istraživačkoga projekta Stvaranje socijalističkoga čovjeka.

 

Predavanje Anite Buhin: Jugoslavenski socijalizam "sa okusom mora, sa okusom soli". Mediteranizacija jugoslavenske popularne kulture 1950-ih i 1960-ih

Prvo javno predavanje u programu CKPIS-a za ovu akademsku godinu održano je u srijedu, 17. listopada 2018., u 18.00 sati u Dvorani Slavka Zlatića fakultetske zgrade u Ronjgovoj 1 (čitaonica, prizemlje). Doktorandica Anita Buhin nastupila je s temom Jugoslavenski socijalizam "sa okusom mora, sa okusom soli". Mediteranizacija jugoslavenske popularne kulture 1950-ih i 1960-ih.
Kolektivno otkriće mora u socijalističkoj Jugoslaviji bilo je rezultat političkih, gospodarskih i društvenih procesa tijekom 1950-ih i 1960-ih, a na društveno-kulturnoj razini izrazilo se kroz masovni turizam i popularnu kulturu. Na primjerima triju kulturoloških fenomena – zabavnoj glazbi, televiziji te modnim i životnim stilovima – ovo će se predavanje baviti stvaranjem kolektivne svejugoslavenske slike Jadrana kroz konzumaciju audiovizualnih popkulturnih sadržaja. Pritom je, osim zadovoljenja potreba za zabavom i odmorom, mediteranizacija jugoslavenske kulturne sfere doprinosila i promoviranju Jugoslavije kao mediteranske zemlje sretnih, zadovoljnih, nasmijanih i suncem okupanih socijalističkih građana.
Anita Buhin je doktorandica povijesti na Europskom sveučilišnom institutu u Firenci gdje trenutačno sprema obranu disertacije Yugoslav Socialism "Flavoured with Sea, Flavoured with Salt": The Mediterranization of Yugoslav Popular Culture in the 1950s and 1960s under Italian Influence. Vanjska je suradnica Centra za kulturološka i povijesna istraživanja socijalizma.

 

4. Doktorska radionica CKPIS-a i FF-a

Četvrtu godinu zaredom održana je ljetna Doktorska radionica u organizaciji Odsjeka za povijest Filozofskoga fakulteta u Puli i Centra za kulturološka i povijesna istraživanja socijalizma. Od 29. kolovoza do 1. rujna 2018. sudionici su izlagali i raspravljali na temu "Jugoslavija i globalna 1968.: konteksti, perspektive, odjeci". Grupu od dvadesetak sudionika činili su doktorandi, predavači i gosti sa sveučilišta i instituta u Beču, Beogradu, Berlinu, Eichstättu/Ingolstadtu, Ghentu, Kopru, Montrealu, Regensburgu, Sarajevu, Warwicku, Zagrebu i Puli. Predavači su Ulf Brunnbauer, Amir Duranović, Hannes Grandits, Hrvoje Klasić, Radina Vučetić, Marko Zubak te organizator Igor Duda. Ovogodišnja radionica bila je dio suradnje s projektom "Obljetnička 2018. godina u povijesnim i društvenim raspravama na postjugoslavenskom prostoru", pokrenutom na Humboldtovu sveučilištu u Berlinu. Više informacija na mrežnim stranicama radionice.