4. Doktorska radionica CKPIS-a i FF-a

Četvrtu godinu zaredom održana je ljetna Doktorska radionica u organizaciji Odsjeka za povijest Filozofskoga fakulteta u Puli i Centra za kulturološka i povijesna istraživanja socijalizma. Od 29. kolovoza do 1. rujna 2018. sudionici su izlagali i raspravljali na temu "Jugoslavija i globalna 1968.: konteksti, perspektive, odjeci". Grupu od dvadesetak sudionika činili su doktorandi, predavači i gosti sa sveučilišta i instituta u Beču, Beogradu, Berlinu, Eichstättu/Ingolstadtu, Ghentu, Kopru, Montrealu, Regensburgu, Sarajevu, Warwicku, Zagrebu i Puli. Predavači su Ulf Brunnbauer, Amir Duranović, Hannes Grandits, Hrvoje Klasić, Radina Vučetić, Marko Zubak te organizator Igor Duda. Ovogodišnja radionica bila je dio suradnje s projektom "Obljetnička 2018. godina u povijesnim i društvenim raspravama na postjugoslavenskom prostoru", pokrenutom na Humboldtovu sveučilištu u Berlinu. Više informacija na mrežnim stranicama radionice.

 

Radionica Interpretacije grada

U suorganizaciji CKPIS-a i Inštituta za kulturne in spominske študije (Znanstvenoraziskovalni center Slovenske akademije znanosti in umetnosti) na pulskom je Sveučilištu 14. i 15.  lipnja 2018. održana radionica "Interpretacije grada. Etnografski, historiografski i kulturološki uvidi". Program i sažeci

 

Predavanje Marka Zubaka: Omladinski tisak u SFRJ (1968-1980): alternativni medij komunizma

Lipanjsko javno predavanje CKPIS-a pod naslovom Omladinski tisak u SFRJ (1968-1980): alternativni medij komunizma održao je dr. sc. Marko Zubak, znanstveni suradnik na Hrvatskom institutu za povijest. Predavanje je održano u srijedu, 6. lipnja 2018., u 18.30 sati u Dvorani Slavka Zlatića fakultetske zgrade u Ronjgovoj 1 (čitaonica, prizemlje).
U fokusu predavanja bio je omladinski tisak, splet raznolikih publikacija namijenjenih mladima i objavljivanih pod okriljem omladinskih i studentskih saveza. Ovaj izvorno klasični komunistički propagandni koncept krajem 1960-ih dobio je autentični glas stvarajući prostor za buntovne poruke usko povezane s ključnim omladinskim iskustvima. Krajem 1960-ih omladinski tisak postaje ključni medij studentske politizacije, a desetljeće poslije i novonastalih glazbenih supkultura, djelujući kao svojevrsni alternativni medij koji s margine medijske scene briše granice između pisanja i djelovanja.
Marko Zubak doktorirao je na CEU u Budimpešti, a radi na Odjelu za suvremenu povijest Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu gdje se bavi omladinskim pokretima i (sup)kulturama, popularnom i alternativnom kulturom u SFRJ. Autor je monografije The Yugoslav Youth Press (1968-1980): Student Movements, Youth Subcultures and Alternative Communist Media (2018).

 

Predavanje Maše Kolanović: Kako se kalio kapitalizam? Moralna i afektivna ekonomija hrvatske kulture devedesetih godina 20. st.

Na svibanjskom javnom predavanju CKPIS-a pod naslovom Kako se kalio kapitalizam? Moralna i afektivna ekonomija hrvatske kulture devedesetih godina 20. st. nastupila je doc. dr. sc. Maša Kolanović s Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Predavanje je održano u petak, 25. svibnja 2018., u 12.00 sati u Dvorani Slavka Zlatića fakultetske zgrade u Ronjgovoj 1 (čitaonica, prizemlje).
U pokušaju detektiranja dominantne linije kulturnog pamćenja ranih devedesetih godina na području bivše Jugoslavije možemo gotovo bez poteškoće ustvrditi kako prevladavaju teme društvene i političke tranzicije obilježene ratom i etničkim konfliktom. Ono što obično prolazi ispod radara jesu kulturne prakse inauguracije, naturalizacije i domestifikacije kapitalizma u regionalni tranzicijski prostor. Predavanje je nastojalo ocrtati lokalnu obojenost puzećeg kapitalizma u Hrvatskoj tijekom ranih devedesetih godina s ciljem boljeg razumijevanja njegovih specifičnosti ne samo kao novog ekonomskog, već i novog afektivnog i vrijednosnog poretka.
Maša Kolanović autorica je knjige Udarnik! Buntovnik? Potrošač... Popularna kultura i hrvatski roman od socijalizma do tranzicije (2011) te urednica  zbornika Komparativni postsocijalizam: slavenska iskustva (2013) i The Cultural Life of Capitalism in Yugoslavia: (post)Socialism and its Other (suurednice D. Jelača i D. Lugarić, 2017).

 

Predavanje Borisa Koromana: Endogeni drugi u hrvatskoj književnosti

Travanjsko javno predavanje CKPIS-a pod naslovom Endogeni drugi u hrvatskoj književnosti – afektivna čitanja i moguće promjene u književnom polju održao je dr. sc. Boris Koroman, viši asistent u CKPIS-u i na Odsjeku za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Puli. Predavanje je održano u četvrtak, 26. travnja 2018., u 18.00 sati u Dvorani Slavka Zlatića fakultetske zgrade u Ronjgovoj 1 (čitaonica, prizemlje). Bilo je riječi o predodžbi endogenog drugog u hrvatskoj književnosti 20. i 21. stoljeća. Glavno pitanje bilo je zašto u suvremenosti postoje snažni afekti u čitanjima Ante Tomića koji dovode i do nasilja, ili u čemu je i postoji li zapravo razlika u čitanju Ive Brešana s Predstavom Hamleta u Selu Mrduša Donja ili sa Svećenikovom djecom. Predavanje je nastojalo osvijetliti fenomen afektivnog odnosa prema dijelu suvremene produkcije, ali i podsjetiti kako je on i dio kulturnih politika dominantnih političkih opcija.

 

Predavanje Ive Kosmos: Postjugoslavenski pisci na internacionalnom literarnom polju

Gošća CKPIS-a u programu za ožujak bila je dr. sc. Iva Kosmos koja je održala predavanje pod naslovom Iz periferije u centar – postjugoslavenski pisci na internacionalnom literarnom polju. Za vrijeme rata i raspada Jugoslavije niz pisaca napustilo je zaraćene države; odlaze većinom u razvijene države tzv. Zapada i nastavljaju „brusiti pero“. No, što se događa kada se nađu u novim sredinama? Pišu li oni i dalje „nama“ ili „njima“, stanovnicima svojih novih sredina? Mijenja li njihov „lik i djelo“ značenje kada se preseli u novu sredinu? Polazeći od pretpostavke da literarne fenomene valja istraživati unutar literarnog polja (ili literarnih polja) u kojima se nalaze, predavanje će se usredotočiti na različite primjere komuniciranja postjugoslavenskih pisaca s novim kulturnim kodovima i očekivanjima „zapadnog“ čitatelja. Dr. Iva Kosmos doktorirala je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na temu mapiranja postjugoslavenskog egzila. Trenutno je poslijedoktorandica na Institutu za studije sjećanja i kulture Znanstveno-istraživačkog centra Slovenske akademije znanosti i umjetnosti. Predavanje je održano u četvrtak, 29. ožujka 2018., u 18.00 sati u čitaonici (dv. 11, Dvorana Slavka Zlatića) fakultetske zgrade u Ronjgovoj 1 u Puli.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Sastanak suradnika na projektu Zaborav i sjećanje na industrijski rad na Jadranu: istarski slučaj

U srijedu, 28. ožujka 2018., u Puli je održan prvi sastanak suradnika na projektu Zaborav i sjećanje na industrijski rad na Jadranu: istarski slučaj. Dvogodišnji projekt dio je programa bilateralne suradnje Hrvatska (MZO) - Njemačka (DAAD). Partner s njemačke strane je IOS Regensburg, a suvoditelji su Ulf Brunnbauer i Igor Duda. Suradnici na projektu: Pula - Andrea Matošević, Boris Koroman, Igor Stanić te studenti Sara Žerić i David Žufić; Regensburg - Andrew Hodges, Peter Wegenschimmel te studentice Fatima Ajanović, Maja Lisov i Agnes Stelzer. O ovome i drugim projektima CKPIS-a u emisiji Indeks pulske TV Nove.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Predavanje Franka Dote: Muška homoseksualnost u socijalističkoj Jugoslaviji

Siječanjski gost CKPIS-a bio je Franko Dota koji je doktorirao modernu i suvremenu povijest na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, obranivši 2017. disertaciju Javna i politička povijest muške homoseksualnosti u socijalističkoj Hrvatskoj (1945-1989). Trenutno je vanjski suradnik na Filozofskom fakultetu u Rijeci gdje predaje kolegije iz historijske metodologije i teorije te povijesti historiografije. Predavanje pod naslovom Na raskršću tradicije i seksualne modernosti: muška homoseksualnost u socijalističkoj Jugoslaviji održao je u ponedjeljak, 22. siječnja 2018., u 17 sati u čitaonici (dvorana 11) fakultetske zgrade u Ronjgovoj 1.
U prvom cjelovitom Krivičnom zakoniku socijalističke Jugoslavije (1951.) muški suglasni istospolni seksualni čin bio je kazneno djelo za koje su sudovi mogli izreći kaznu do dvije godine zatvora. U narednih dvadesetak godina kriminolozi, seksolozi, liječnici i pravnici sve su učestalije u javnosti stali zagovarati nužnost potpune dekriminalizacije homoseksualnosti. No, sredinom 1970-ih prilikom izrade republičkih i pokrajinskih kaznenih zakona došlo je do razlaza oko "protuprirodnog bluda". Polovica federalnih jedinica odlučila se na dekriminalizaciju, uključujući i SR Hrvatsku, dok je u ostatku zemlje homoseksualni čin ostao kažnjiv. U razdoblju od 1945. do 1977. za to kazneno djelo u cijeloj je zemlji osuđeno oko 1500 muškaraca, od toga u Hrvatskoj oko 500.

 

Predavanje Miše Kapetanovića: Krajputaška arhitektura u Bosni i Hercegovini

U sklopu programa mjesečnih događanja Centra za kulturološka i povijesna istraživanja socijalizma javno predavanje pod naslovom Krajputaška arhitektura u Bosni i Hercegovini: vernakularnost, mobilnost i postturistička vizura održao je dr. sc. Mišo Kapetanović iz Centra za napredne studije Sveučilišta u Rijeci. Predavač individualnu neformalnu gradnju definira kao suvremenu vernakularnost, materijalnu kulturu postsocijalističke radničke klase i njoj pridruženih grupa te, objašnjavajući graditeljsku formu i likovni jezik u neformalnoj gradnji preko koncepta mobilnosti i postturističke vizure, nudi kritiku diskursu legalizacije i ilegalne gradnje. Predavanje je održano u utorak, 5. prosinca 2017., u 17.00 sati u čitaonici (dvorana 11) fakultetske zgrade u Ronjgovoj 1 u Puli.

 

Gostovanje na ZRC SAZU – Istraživanje jugoslavenskoga socijalizma: nova izdanja CKPIS-a

U Znanstveno-istraživačkom centru Slovenske akademije znanosti i umjetnosti, u organizaciji tamošnjeg Instituta za kulturalne studije i studije sjećanja u utorak, 28. studenog 2017. održano je predstavljanje pod naslovom Istraživanje jugoslavenskoga socijalizma: nova izdanja CKPIS-a. U Ljubljani su o dvama novim zbornicima, objavljenima ove godine u Biblioteci CeKaPISarnica, govorili Boris Koroman (suurednik zbornika Socijalizam: izgradnja i razgradnja), Igor Duda (urednik zbornika Stvaranje socijalističkoga čovjeka i voditelj istoimenoga projekta), Andrea Matošević i Anita Buhin (oboje autori u potonjem zborniku). O suradnji CKPIS-a i izdavačke kuće Srednja Europa govorio je Damir Agičić. Moderatorica i komentatorica bila je Tanja Petrović, ujedno i recenzentica prvoga zbornika te predstojnica Instituta.

 

Tribina Kako istraživati socijalizam?

Suosnivači CKPIS-a I. Duda, B. Koroman i A. Matošević bili su gosti tribine Kako istraživati socijalizam? koja je održana u Dnevnom boravku Društvenog centra Rojc u Puli u ponedjeljak, 6. studenog 2017., s početkom u 19 sati. Dvosatni razgovor i raspravu moderirao je Vedran Stanić. Organizator događaja bio je Savez udruga Rojca. Programi u Dnevnom boravku realiziraju se sredstvima Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Zaklade Kultura nova.

 

"Stvaranje socijalističkoga čovjeka" u Zagrebu

Zagrebačka promocija zbornika Stvaranje socijalističkoga čovjeka. Hrvatsko društvo i ideologija jugoslavenskoga socijalizma, koji je završni rezultat istoimenoga projekta koji je 2014-2017. financirala Hrvatska zaklada za znanost, održana je u četvrtak, 2. studenog 2017., u 19.30 sati u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića. O zborniku su govorili Damir Agičić, Snježana Koren, Željko Krušelj i urednik Igor Duda.

 

"Stvaranje socijalističkoga čovjeka" u Beogradu

Beogradska promocija zbornika Stvaranje socijalističkoga čovjeka. Hrvatsko društvo i ideologija jugoslavenskoga socijalizma, koji je završni rezultat istoimenoga projekta koji je 2014-2017. financirala Hrvatska zaklada za znanost, održana je u ponedjeljak, 9. listopada 2017., u 19.00 sati u Narodnoj biblioteci Srbije. O zborniku su govorili Ana Petrov, Ivana Dobrivojević Tomić, Srđan Radović i urednik Igor Duda.

 

3. Socijalizam na klupi

Treći dvogodišnji međunarodni znanstveni skup Socijalizam na klupi održan je na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli 28-30. rujna 2017. na temu Komunisti i komunističke partije: politike, akcije, debate. Gotovo stotinu sudonika nastupilo je unutar sekcija, na okruglim stolovima i plenarnim predavanjima. Pozvani predavači bili su Stephen A. Smith (University of Oxford), Jens Gieseke (ZZF Potsdam) i Pavel Kolář (EUI Florence).

 

Radionica Poduzeća u kasnom socijalizmu i postsocijalizmu

Jednodnevna radionica Firms in Late and Post-Socialism: State control, Management and the Shop-floor in Transformation održana je u srijedu, 27. rujna 2017., na Filozofskom fakultetu. Organizatori su bili Leibniz Institute for East and Southeast European Studies (IOS) Regensburg i Institute for East European History, University of Vienna u suradnji s Graduate School for East and Southeast European Studies, Munich-Regensburg te pulskim Sveučilištem.

 

Doktorska radionica 2017.

Treću godinu zaredom održana je ljetna Doktorska radionica u organizaciji Odsjeka za povijest Filozofskoga fakulteta u Puli i Centra za kulturološka i povijesna istraživanja socijalizma. Od 30. kolovoza do 2. rujna 2017. deset je doktoranada i šest predavača izlagalo i raspravljalo na temu Novi čovjek za socijalističko društvo. Ove godine predavanja su se temeljila na rezultatima upravo završenog trogodišnjeg istraživačkog projekta Stvaranje socijalističkoga čovjeka. Hrvatsko društvo i ideologija jugoslavenskoga socijalizma. Doktorandi su pristigli sa sveučilišta i instituta u Beogradu, Glasgowu, Grazu, Iaşiju, Nottinghamu, Parizu, Pragu, Sarajevu, Sofiji i Zagrebu.