Opcije pristupačnosti Pristupačnost


Diseminacijske aktivnosti - konferencije


Diseminacijske aktivnosti | ERAZ 2026 | Firenca, Italija | 10. – 12. lipnja 2026.

U okviru znanstveno-istraživačkog projekta Izazovi odlučivanja u digitalnom dobu (CoDiDA) predstavljena su tri znanstvena rada na 12. međunarodnoj znanstvenoj konferenciji Knowledge Based Sustainable Development (ERAZ 2026). Konferencija je održana u hibridnom obliku – online putem platforme Zoom 10. lipnja 2026. te uživo 11. i 12. lipnja u Villi Medici u Firenci (Italija).

Konferencija ERAZ 2026 okupila je 310 znanstvenika i istraživača iz 36 zemalja, a program je obuhvatio više od 180 sažetaka i znanstvenih radova. Sudjelovanje na konferenciji financirano je sredstvima EU NextGeneration u okviru institucijskog istraživačkog projekta CoDiDA (IIP_UNIPU_010133) Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli.

The Role of Intelligent Recruitment Systems in Knowledge-Based Sustainable Development: An Exploratory Case Study

Rad Tanje Štokovac, studentice poslijediplomskog specijalističkog studija „Ljudski resursi i društvo znanja“, i prof. dr. sc. Vanje Bevande istražuje doprinosi li inteligentni sustav za selekciju zaposlenika (platforma Ruth Careers) razvoju organizacija utemeljenih na znanju.

Istraživanje je provedeno na uzorku od 115 kandidata multinacionalne korporacije primjenom deskriptivne statistike i binarne logističke regresije. Rezultati su potvrdili obje istraživačke hipoteze: platforma je značajno skratila trajanje selekcijskog procesa (s 10 dana na 0,22 sata evaluacije), dok su algoritamski generirani rezultati podudarnosti bili statistički značajan prediktor selekcijskih odluka.

Rad pokazuje da AI-podržano regrutiranje izravno pridonosi razvoju ljudskog kapitala kao jednog od ključnih stupova održivog razvoja, u skladu s Ciljem održivog razvoja 8 – Dostojanstven rad i gospodarski rast Ujedinjenih naroda.

Digital Ecosystem Alignment in Europe: Household ICT Skills, Enterprise Digital Adoption, and E-Commerce Performance

Predstavljen je rad autorica doc. dr. sc. Miete Bobanović Dasko i doc. dr. sc. Katarine Kostelić, koji istražuje razvija li se digitalna transformacija u Europi usklađeno između građana i poduzeća te postoji li povezanost između digitalnih vještina stanovništva, razine digitalne intenzivnosti poduzeća i uspješnosti e-trgovine.

Analiza obuhvaća 33 europske zemlje u 2021., 2023. i 2025. godini te pokazuje snažnu pozitivnu povezanost između digitalnih vještina građana i digitalne intenzivnosti poduzeća, uz istodobno izražene razlike među državama. Poseban doprinos rada predstavlja tipologija digitalnih ekosustava koja razlikuje digitalne lidere, poduzećima vođene digitalizatore, građanima vođene digitalizatore te zemlje koje zaostaju u obje promatrane dimenzije. Rezultati dodatno pokazuju da je digitalna intenzivnost poduzeća snažniji prediktor uspješnosti e-trgovine od digitalnih vještina stanovništva promatranih zasebno.

Rad je usko povezan s ciljevima projekta CoDiDA, jer doprinosi razumijevanju digitalne transformacije kao usklađenog ekosustava u kojem se odlučivanje, kompetencije i organizacijske sposobnosti razvijaju međusobno povezano. Posebno je relevantan za istraživanja digitalnog jaza, digitalnih vještina, organizacijske digitalne zrelosti, primjene digitalnih tehnologija u poslovanju te oblikovanja znanstveno utemeljenih preporuka za učinkovito odlučivanje u uvjetima digitalne transformacije.

Mapping Digital Ecosystem Profiles in Europe

Predstavljen je rad autora doc. dr. sc. Miete Bobanović Dasko, doc. dr. sc. Katarine Kostelić i doc. dr. sc. Sandija Baressija Šegote, koji analizira kako se u europskim zemljama međusobno kombiniraju digitalne vještine građana, digitalna intenzivnost poduzeća i uspješnost e-trgovine.

Na temelju harmoniziranih podataka za 32 europske zemlje u 2025. godini provedena je hijerarhijska klasterska analiza kojom su identificirana četiri profila digitalnih ekosustava: napredni digitalno zreli sustavi, sustavi umjerene do visoke digitalizacije sa slabijom e-commerce izvedbom, prijelazni (intermedijarni) sustavi te digitalni ekosustavi niskih sposobnosti.

Rezultati pokazuju da se digitalni razvoj ne može promatrati isključivo kao linearni prijelaz od „manje digitalnih“ prema „više digitalnim“ zemljama, već kao konfiguracija različitih sposobnosti, organizacijske digitalizacije i tržišne konverzije. Posebno je važan nalaz da snažnije digitalne vještine i veća digitalna intenzivnost poduzeća ne vode automatski do bolje e-commerce izvedbe.

Rad pridonosi ciljevima projekta CoDiDA jer digitalnu transformaciju promatra kao višedimenzionalni proces u kojem digitalne kompetencije, organizacijske sposobnosti i poslovni ishodi nisu nužno jednako razvijeni. Rezultati mogu pridonijeti boljem razumijevanju razvojnih profila europskih zemalja te oblikovanju ciljanih javnih politika, menadžerskih odluka i intervencija usmjerenih na održiv i uključiv digitalni razvoj.


Napomena

Sudjelovanje na konferenciji financirano je sredstvima EU NextGeneration u okviru institucijskog istraživačkog projekta Izazovi odlučivanja u digitalnom dobu (CoDiDA) (IIP_UNIPU_010133) Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli.

Popis obavijesti