TIP PROJEKTA:

• Institucionalni istraživački projekt

RAZDOBLJE PROVEDBE PROJEKTA:

• 1.10.2025. - 30.9.2029.

VODITELJ I SURADNICI NA PROJEKTU:

• Doc. dr. sc. Matija Jelača - voditelj
• Doc. dr. sc. Boris Koroman - suradnik
• Izv. prof. dr. sc. Dubravka Dulibić Paljar – suradnica
• Dr. sc. Edgar Buršić, viši asistent - suradnik
• Izv. prof. dr. sc. Luka Bekavac (FFZG) – suradnik
• Doc. dr. sc. Brigita Miloš (FFRI) - suradnica
• Dr. sc. Ante Jerić, poslijedoktorand (FFRI) – suradnik
• Marijeta Bradić, doktorandica (FFZG) - suradnica 

KRATAK OPIS PROJEKTA:

Suvremeno je digitalno ili informacijsko doba u bitnome određeno eksplozivnim razvojem digitalnih informacijsko-komunikacijskih tehnologija. Posljednjih je nekoliko desetljeća posebno obilježila najprije pojava Interneta i društvenih mreža, a potom i neslućeni razvoj umjetne inteligencije, prije svega velikih jezičnih modela. Ekonomske, političke, društvene i kulturne posljedice takvog ubrzanog tehnološkog razvoja uistinu su tektonske, a u velikoj mjeri i nesagledive. Cilj je ovog projekta istražiti značajne izazove koje takav tehnološki, ekonomski, politički i društveni razvoj postavlja pred suvremeno književno i kulturno polje.

Dva su bitna aspekta suvremenog digitalnog doba na koje će se istraživanje usmjeriti. Prvi je ekonomija pažnje kao dominantni ekonomski model digitalnog svijeta: u vremenu preobilja informacija, najoskudniji i najvredniji resurs postaje ono što informacija konzumira, a to je pažnja. Kako što efikasnije privući i što dulje zadržati pažnju postaje ekonomski imperativ kojemu je sve podređeno i iz kojega sve slijedi. Posljedice takve ekonomije pažnje su sveobuhvatne i primjetne na svim razinama, a njihov zajednički nazivnik je fragmentacija: prije svega, fragmentacija pažnje kao temeljnog kognitivnog procesa na individualnoj psihološkoj razini, potom fragmentacija javnog, društvenog prostora, te konačno fragmentacija i sve veća polarizacija političkog života. S obzirom da književna produkcija i recepcija u svim svojim aspektima zahtijevaju posebno veliki ulog vremena i pažnje, jasno je da  su ekonomija pažnje i sveopća fragmentacija morale imati transformativni učinak na književno polje u cjelini. 

Drugi bitni aspekt suvremenog doba na koji će se projekt usmjeriti jest recentni razvoj sustava UI, posebice velikih jezičnih modela. Pojava računarskih sustava koji mogu simulirati jezičnu komunikaciju i generirati nepregledne količine teksta svake vrste, nužno za sobom povlači čitav niz pitanja o bitnim aspektima književnosti kao umjetnosti riječi, ali i filologije kao znanstvene discipline. 

Slojevitost i kompleksnost ovih dvaju problemskih sklopova zahtijeva interdisciplinarni pristup, te se shodno tome projektni tim sastoji od istraživača koji će ovim temama pristupiti iz mnoštva različitih disciplina, od humanističkih (teorija i povijest književnosti, filozofija, etnografija, kulturalni i rodni studiji) i  društvenih (sociologija, kognitivna psihologija, bihevioralna ekonomija), preko tehničkih (računarstvo (umjetna inteligencija)) i prirodnih (matematika, fizika, biologija) znanosti, pa sve do interdisciplinarnih područja (kognitivna znanost).

CILJEVI projekta:

Opći cilj projekta jest ojačati kapacitete znanstvenih istraživanja u području humanistike kroz interdisciplinarni pristup proučavanju književnosti i kulture u digitalnom dobu te poticanje primjene digitalnih alata, posebno velikih jezičnih modela, u znanstvenoj i nastavnoj praksi. 

Iz tog općeg cilja proizlaze sljedeći specifični ciljevi:

1. Proizvesti relevantna znanstvena znanja o transformacijama književnog i kulturnog polja u digitalnom dobu.

2. Unaprijediti znanstvenu suradnju i dijalog na međunarodnoj razini.

3. Osigurati javnu vidljivost i učinkovitu diseminaciju rezultata.

4. Razviti digitalne istraživačke alate i kompetencije u području humanistike.

NOSITELJ PROJEKTA: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli