SPAS OD ZABORAVA: Glazbeni portreti Alfreda Martinza i Giulija Smareglije

SPAS OD ZABORAVA: Glazbeni portreti Alfreda Martinza i Giulija Smareglije ponovno pred pulskom publikom

PULA – Bogata, slojevita i nerijetko transnacionalna glazbena povijest Istre ponovno je oživjela zahvaljujući novom istraživačkom i umjetničkom projektu muzikologinje dr. sc. Lade Duraković. Pod nazivom „Portreti zaboravljenih skladatelja: Alfredo Martinz i Giulio Smareglia”, ovo stručno predstavljanje popraćeno koncertnim programom izvuklo je iz zaborava dvojicu iznimnih autora koji su ostavili neizbrisiv trag u kulturnom životu Pule na prijelazu stoljeća i u međuratnom razdoblju.

Pulska je publika kroz ovo izlaganje imala priliku upoznati fascinantne biografije i sudbine umjetnika čije su note godinama ležale skrivene u arhivima:

• Alfredo Martinz (1866. – 1935.) prikazan je kao ključni stup pulskog građanskog glazbenog života. Nakon studija u Beču i dirigentske karijere u Rigi i Varšavi, Martinz od 1903. godine neumorno djeluje u Puli kao pedagog i dirigent zborova i orkestara (poput Società corale Polese). Unatoč skromnim provincijskim uvjetima i poslijeratnoj krizi, skladao je upečatljiva djela – od prigodne duhovne kompozicije Canzone Mariana za obnovu izgorjele pulske katedrale, do poletnih opereta poput Silvestarske noći.

• Giulio Smareglia (1892. – 1975.), sin glasovitog skladatelja Antonija Smareglije, predstavljen je kao svestrani intelektualac i profinjeni autor. Premda je po struci bio profesor kemije, Smareglia je bio plodan kompozitor čiji opus obuhvaća opere (La falena, I dotti), komorna djela i intimne solo pjesme, a čije je stvaralaštvo u Puli nasilno prekinuto poslijeratnim odlaskom u egzil u Italiju.

Posebna vrijednost ovog projekta leži u činjenici da rad dr. Duraković nije ostao samo „slovo na papiru“. Za potrebe istraživanja i izvedbe, originalne note ustupljene su iz prestižnih zbirki kulturnih udruga i muzeja iz Gorizije i Trsta, a pulski su pijanisti na licu mjesta – izvođenjem Martinzove Polacce i Smareglijine Barcarole – udahnuli novi život ovoj zaboravljenoj baštini.

Ova članak šalje snažnu poruku o važnosti revitalizacije lokalnog umjetničkog identiteta. Podsjeća nas da povijest Pule ne čine samo njezini spomenici, već i zvuci njezinih nekadašnjih sugrađana koje, zahvaljujući ovakvim projektima, ponovno učimo slušati i cijeniti.

Članak je dostupan na poveznici, a nastao u sklopu projekta ISTRAMUZA